Austrijsko srpsko kulturno društvo „Vilhelmina Mina Karadžić” organizovalo je promociju knjige „Heroina života Mileva Marić Ajnštajn”, autorke Svetlana Matić, u Beču.

Obraćajući se prisutnima, Matić se zahvalila Silviji Janković, predsednici Pete bečke opštine na pokroviteljstvu i podršci u radu društva koju pruža, kako bi se značajne kulturne manifestacije realizovale.

Preko video linka, prisutnima se obratila dr Ljiljana Nikšić, ambasadorka u Ministarstvu spoljnih poslova Srbije, ističući da joj je velika čast da se na ovaj način obrati i učestvuje u promociji knjige o Milevi Marić Ajnštajn, u godini kada obeležavamo jubilej 150 godina od njenog rođenja. Istakla je da je imala čast da učestvuje u akciji povraćaja 43 pisma, tj.  korespodencije između Alberta i Mileve Marić Ajnštajn, koje su sada, zahvaljujući zaista dobroj akciji, koju je sprovela Ambasada Srbije u Londonu i ambasador Goran Aleksić, koji je učestvovao na aukciji „Kristi”, zajedno sa Ministarstvom kulture i Ministarstvom spoljnih poslova.

„Mogu da kažem da sam zadovoljna što smo sada u posedu tih 43 značajna dokumenta i nadamo se da će oni, naći značajno mesto, u prostorijama novog muzeja, koji će govoriti priču o našoj Milevi Marić Ajnštajn”, istakla je ambasadorka Nikšić.

Obratila se prisutnima iz hola Muzeja srpske diplomatije, iz hola znamenitih Srba, kako je rekla, napominjujući da bi knjigu o Milevi trebalo prevesti na engleski jezik, kako bi bila dostupna ne samo Srbima u dijaspori, već i prijateljima srpskog naroda i naučnoj zajednici. Poželela je uspešnu promociju, uz srdačne  pozdrave iz Muzeja srpske dijaspore.

Ispred Ambasade Srbije u Austriji, prisutnima se obratila Aleksandra Jovanović, konzul, koja je istakla da je imala tu čast da prisustvuje u Cirihu, 2009. godine, na postavljanju ploče na spomenik Milevi Marić, kao deo delegacije tadašnjeg Ministarstva za dijasporu.

Na ploči je napisano na srpskom i nemačkom jeziku: „Sa ponosom i ljubavlju od srpskog naroda”.

Dr Vjera Rašković Zec, recenzent knjige, podvukla je da je smatrala  da sama dosta zna o Milevi Marić, iako je gledala dramu posvećenu njoj i pročitala nekoliko članaka. Oduševljena je naslovom knjige. Govorila je da je Svetlana Matić u potpunosti uspela da istraži doprinos Mileve Marić u naučnom radu Alberta Ajnštajna. „I ova knjiga Svetlane Matić, kao i sve dosadašnje, rezultat je marljivog istraživačkog rada, koji je trajao dve godine. Mnogo lepih knjiga darovala nam je Svetlana Matić, ali je ovom nadmašila samu sebe”, zaključila je dr Vjera Rašković Zec.

Kroz sadržaj knjige, čitajući zanimljive odlomke i citate iz pisama, prisutne je vodila Nataša Pajković, književnica. Tako su zainteresovani mogli da se upoznaju sa Milevinim detinjstvom, školovnjem, sudbonosnom susretu sa Albertom u Cirihu, braku i protivljenju Albertovih roditelja, krštenju sinova u Novom Sadu, boravku u Pragu i Berlinu, Albertovoj ženidbi sa rođakom Elzom Levental, Milevinom doprinosu nauci, 1905. godini čuda, razvodu i smrti, pismima koje je upućivla kumovima Gajin i prijateljice Heleni Savić, U knjizi možemo da saznamo i kakva su bila Ajnštajnova shvatanja o miru, bogu i njegovom odnosu prema sinovima Edvardu i Hansu, ali i o praktičnim savetima velikog genija.

Matić je iz knjige citirala Đorđa Balaševića, koji je stanovao dve kuće dalje od Milevine, u Kisačkoj ulici broj 20. On je, između ostalog, istkao: „Bila je lepa na onaj tihi, vanvremenski način… Njen nesretni život bio je pesma u dolini gluvih… U Kisačkoj i okolnim uličicama neke žene i danas žive na kratkom lancu, kontinenti im se prostiru od bašte do kapije, od rerne do užeta za veš. A ona je još rođendan dvadesetog veka proslavila u Cirihu, radeći domaće zadatke svom razmaženom Albertu, i učeći nadobudne mlade Švicere formulama kojima niko od njihovih sunarodnika nije umeo da ih nauči. U njenoj kući odavno žive neki drugi ljudi, u njenom plemenu je Račun i dalje najviša matematika…

Matić predlaže da se Milevi Marić Ajnštran posthumno dodeli doktorat i diploma na Tehničkom univerzitetu u Cirihu, s obzirom da je tamo završila studije i položila sve ispite.

Knjiga je pisana u obliku epistolarnih pisama i predstavlja portret jedne uspešne i zaboravljene naučnice, koja je krčila put feminističkom pokretu.

Mileva Marić je najuspešnija naučnica u srpskoj nauci. Milevin udeo u Albertovim izumima bio je neosporno veliki i neizostavan. Međutim, samo je Albert dobio Nobelovu nagradu, dok je Milevi pripao novčani deo, zahvaljujući kome je školovala decu i lečila mlažeg sina obolelog od šizofrenije.

Autorka podržava inicijativu „Nobel za Milevu” da i Mileva Marić dobije Nobelovu nagradu, koju je pokrenula organizacija „Inspiring Girls”.

„Činjenica je da je Mileva Marić bila koautor objavljenih i neobjavljenih, potpisanih i nepotpisanih naučnih radova Alberta Ajnštajna i njegova inspiracija. Knjiga se bazira na korespodenciji, činjenicama, literaturi i izjavama savremenika. Akcenat je stavljen na godine ljubavi dvoje naučnika, briljantnog intelekta, zajedničkog timskog i naučnog rada i razlaza. Za buduće generacije koje dolaze, život i delo Mileve Marić i Alberta Ajnštajna su vrlo značajni i poučni”, zaključila je Matić.

Ovaj kulturni događaj je samo jedan u nizu, koji slavi veliki jubilej – 150 godina od rođenja prve srpske matematičarke i fizičarke, a promocije će biti upriličene tokom cele godine, u gradovima u Austriji, Evropi i Srbiji. U planu je izrada izložbe koja će pratiti sadržaj knjige.

Sledeće predstavljanje ove značajne publikacije, biće u Biblioteci grada Beograda, 6. juna u 19 sati, uz muzičku pratnju grupe „Bistrik” i naše velike muzičke dive Bilje Krstić.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here