Hrvatsku već nedeljama potresa nestašica peleta. Nestašica je prouzrokovana kombinacijom veće potražnje na evropskom tržištu zbog vremenskih uslova, cenovnih kretanja i smanjenih isporuka.
Nestašica se odražava i na dostupnost u prodavnicama.
“Dođe nam po jedna paleta koja se odmah razgrabi, zakasnili ste”, pravda se prodavačica u Pevexu( Trgovinski lanac u Hrvatskoj).
Drugi prema pisanju hrvatskih medija konastatuju kako peleta u Hrvatskoj “ima kao u priči, ali na kamionima za Italiju” oni optužuju kako je trenutna “kriza stvorena za dizanje cena i pljačku domaćeg sveta”. Iz Konzuma na upit Večernjeg lista odgovaraju kako je nestašica peleta zahvatila celo tržište.
Nered na rafovima
“Uprkos izazovnim uslovima, u kontinuitetu radimo na osiguranju dodatnih količina kako bismo u najvećoj mogućoj meri zadovoljili potrebe naših kupaca”, odgovaraju iz Pevexa.
Kupci zbog jače zime pojačano traže pelet. Roba u njihove centre stiže u kontinuitetu, uzimaju i narudžbine kupaca pa kako pelet stigne, odmah se prodaju, poručili su iz Pevexa.
Zbog alarmantnog stanja na hrvatskom tržištu, ovih je dana reagovala i nezavisna potrošačka platforma Halo inspektore, zahtevajući od ključnih državnih institucija, regulatora i resornih ministarstava da se prihvate posla. Usred januarskog talasa hladnoće građani nisu bili samo suočeni sa nestašicom peleta, nego su i na udaru cena.
“Standardan džak od 15 kg do Božića je koštao oko 4,8 evra, a danas se bez imalo grižnje savesti naplaćuje i šokantnih 7,95 evra, što je povećanje od čak 65 posto!?”, napominju hrvatski potrošači.
Procjenjuje se da u Hrvatskoj između 100 i 120 hiljada domaćinstava koriste pelet kao primarni ili sekundarni energent za grijanje, a troše od 200 do 250 tisuća tona godišnje.
“Broj korisnika peleta u RH drastično je porastao od 2015. godine, kada je bilo svega desetak tisuća peći na drvni pelet i to zahvaljujući državnim subvencijama Fonda za zaštitu okoline i energetsku efikasnost, često u iznosu od 40 do 80 odsto troška ugradnje”, kažu s platforme.
Godišnja proizvodnja iznosi između 500 i 600 hiljada tona, više nego dvostruko od hrvatskih potreba, no većina, čak 80 odsto, završava u izvozu.
“Smatramo da je moralna i zakonska dužnost proizvođača i države da pokaže socijalnu osetljivost u kriznim trenucima, a ne da se skriva iza floskula o ‘slobodnom tržištu’ dok su rafovi prazni, cene podivljale, a hrvatsko drvo greje većinom stanove u inostranstvu”, upozoravaju iz Halo, inspektore.
Filip Galeković, predsednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije HGK, kazao nam je kako je nedostatak peleta u Hrvatskoj u najvećoj meri privremen, prouzrokovan povećanom potražnjom zbog hladnog vremena, kasnim kupovinama i velikim izvozom u Italiju i Austriju.
“Proizvođači u Hrvatskoj imaju celogodišnje ugovore s velikim kupcima u inostranstvu te tržnim centrima, uglavnom u stranom vlasništvu, koji pune skladišta i u drugim zemljama. Mišljenja sam da je privremeni nedostatak na domaćem tržištu ponajpre prouzrokovan kalkulisanjem i u poređenju sa proteklim godinama, kada su bile blaže zime pa se trošilo manje peleta. Trgovački lanci takođe su se vodili prodajama u proteklim godinama i nisu stvarali zalihe u Hrvatskoj”, objašnjava. Rast maloprodajnih cijena peleta Galeković vidi kao posledicu pritiska na tržište, nedostatka peleta i smanjenih popusta.
