Youtube/Hz online
Uslovljavanje: Zasedanje Spoljnopolitičkog odbora Evropskog parlamenta

Spoljnopolitički odbor Evropskog parlamenta je sa 50 glasova “za” i pet “protiv” usvojio tekst izveštaja o Srbiji u kojem je Beograd uslovljen uvođenjem sankcija Rusiji, a prvi put je u zvaničnom dokumentu institucije EU pomenuto “međusobno priznanje” Beograda i Prištine. Izražena je i podrška EP “budućem članstvu Srbije u EU”, ali uz podsećanje o neophodnosti sprovođenja reformi i privrženosti evropskim standardima i vrednostima.

Uvršćeni zahtevi, kako kaže za “Vesti” politički analitičar Dejan Vuk Stanković, možda formalno jesu novi, ali suštinski nisu samo što, od Slobodana Miloševića do danas, nijedna vlast bez obzira na njeno ideološko opredeljenje to nije prihvatala.

– Nisu to novosti, jer još od 1998. je jasno da Zapad hoće nezavisno Kosovo, samo je sada nemački kancelar Olaf Šolc to izgovorio, a EP uvrstio u Rezoluciju u kojoj je, u stvari, ponovljeno ono rečeno što niko nije hteo da čuje i vidi. Nezavisno Kosovo je deo regionalne politike za Zapadni Balkan uz očekivanje da Srbija to prizna i postane deo zapadnog sveta. Srbija, ako hoće u EU, treba da odluči da li će prihvatiti zapadnu politiku o ishodu rata na ovom prostoru koji je doneo šest republika plus Kosovo – kaže Stanković.

On tumači da je Srbiji jasno stavljeno do znanja da ne može u EU po našim već po njihovim standardima. Razlozi što Srbija još nije deo EU su, prema njegovim rečima, s jedne strane njene razlike u odnosu na Uniju, a sa druge što nema volje za prijemom novih članica i što je za EU ovaj region izazov samo kada pomisle da će se tu instalirati Kina i Rusija.

Povodom sve jačih zahteva za uvođenje sankcija Rusiji podseća da ih je uvela EU još 2014.

Sankcije protiv Rusije su u dokumentu EP navedene kao ključni element koji će određivati ukupan napredak zemlje na putu pristupanja EU. Ubačeno je i da se od Srbije i Kosova očekuje potpisivanje pravno obavezujućeg sporazuma o normalizaciji odnosa “zasnovanog na međusobnom priznanju”, a izvestilac EP za Srbiju Vladimir Bilčik je rekao da je neophodno da “posle izbora u aprilu 2022. i ruskog agresorskog rata”, Srbija shvati hitnost napretka na EU putu.

– Izveštaj za 2021. odražava političku realnost u Srbiji. Napominjemo da se može učiniti više da se odlučno krene ka EU i spreman sam da radim zajedno sa novim rukovodstvom u Beogradu kako bismo pomogli u postizanju pozitivnih promena za evropsku Srbiju – kaže on.

Ministarka za EU integracije Jadranka Joksimović je rekla za RTS da je Srbija spremna za otvaranje klastera 3 o konkurentnosti i inkluzivnom rastu, ali da on neće biti otvoren krajem juna, jer Srbija nije uvela sankcije Rusiji. Joksimovićeva je odgovarajući na pitanje da li su poziv Srbiji da uvede sankcije Rusiji i da se pregovori Beograda i Prištine završe međusobnim priznanjem, novi uslovi, ocenila da su to stavovi pojedinih zemalja koji se nisu čuli prvi put, a da je reč o konceptu EU.

– U EU postoji statusna neutralnost, jer pet država ne priznaju tzv. Kosovo i zbog toga je naš pregovarački okvir statusno neutralan i ne postoji zahtev za međusobnim priznanjem – pojasnila je Joksimovićeva.

Glasanje početkom jula

Prema daljoj proceduri, posle glasanja u Spoljnopolitičkom odboru izveštaj o Srbiji naći će se početkom jula i na finalnom plenarnom glasanju Evropskog parlamenta. Tada treba da bude usvojen u obliku pravno neobavezujuće rezolucije o Srbiji. Inače, EP je ponovio poziv da se preduzmu koraci u cilju daljeg povećanja slobode medija, garantovanja slobode izražavanja, nezavisnosti medija i medijskog pluralizma. Pohvaljen je napredak koji je u Srbiji postignut u razvoju tržišne ekonomije i prema saradnji u upravljanju migracijama.

Za Srbe najskuplje

Dejan Vuk Stanković ističe da, kada je reč o ispunjenju zahteva za napredak na putu ka Briselu, evropske integracije nisu švedski sto, pa da svako uzme samo šta mu se sviđa.

– Cena EU integracija za Srbiju jeste veća nego za Češku, Slovačku, Poljsku, Rumuniju ili Bugarsku, ali ako hoćemo da budemo u zajednici sa evropskim narodima onda moramo da je platimo. Ako ne želimo postoje i drugi modaliteti saradnje – ukazao je Stanković, dodajući da će zahtevi ispostavljeni Srbiji biti stalno ponavljani.