
Peter Bejer, poslanik Hrišćansko demokratske unije (CDU), vladajuće partije nemačke kancelarke Angele Merkel, ponovo je aktuelizovao promenu Ustava Srbije koja podrazumeva izmenu preambule o Kosovu.
– Mislim da bi to olakšalo proces pristupanja države EU – rekao je Bajer za list "Danas".
Kada se tek nagađalo da li će lider Srpske napredne stranke (SNS) Aleksandar Vučić raspisati vanredne izbore, oni koji su smatrali da će do izbora svakako doći navodili su kao jedan od ključnih razloga očekivanja EU da Srbija pristupi izmeni svog najvišeg pravnog akta i Kosovo i Metohiju izbaci iz Ustava.
Presudni glasovi Mađara
Smeta im preambula |
Za taj posao neophodna je dvotrećinska saglasnost poslanika u parlamentu i zato je bilo važno da se ogromna popularnost SNS-a kapitalizuje u neophodan broj poslaničkih mandata. Tako bi, uz više nego kooperativnu vlast u Beogradu bila uklonjena i poslednja – ustavna brana za priznanje nezavisnosti otcepljene južne pokrajine, uslova koji će na kraju evropskog puta biti ispostavljen Srbiji.
Pre nekoliko dana, kada je za "Vesti" komentarisao najavu nove Rezolucije o KiM, predsednik skupštinskog Odbora za Kosovo Milovan Drecun kategorično je odbacio mogućnost da bi naprednjaci mogli da pristanu na takav zahtev Brisela.
– U tom smislu ustavnih promena neće biti dok je SNS na vlasti i siguran sam dok je predsednik Nikolić na toj funkciji. Niko ne razmišlja da KiM izbaci iz preambule Ustava iz bilo kog dela – rekao je Drecun.
U DSS-u, stranci koja je glavni "krivac" što važeći Ustav ima ovakvu preambulu veruju da se iza, još uvek sporadičnih, najava ustavnih promena krije upravo namera brisanja Kosova iz preambule. Vučić je pre nekoliko meseci poručivao da "ne beži od promene Ustava". On se, međutim, nije određivao prema pominjanju Kosova u najvišem aktu, već je podsetio da je svojevremeno zahtev SNS-a za ustavnim promenama bio iniciran sa ciljem da se smanji broj poslanika sa 250 na 150.