Z. Mirković
Generacije odrastale uz Ćopića: Martina Đokić, Tijana Milenković i Branko Tošović

Poezija Branka Ćopića bila je tema dvodnevnog simpozijuma u Beču u organizaciji profesora Branka Tošovića i njegove koleginice Tijane Milenković, koji ovim projektom žele da doprinesu da se ljudi vrate delima ovog sjajnog književnika. Učesnici simpozijuma, njih 26 iz Austrije, Poljske, Srbije, BiH, Hrvatske i Crne Gore su imali priliku i da obiđu Beč tragovima srpskih velikana, kojima ih je vodio istoričar Zlatan Stojanović.

Tijana Milenković, profesor srpskog, koji je predavala tri godine na Univerzitetu u Gracu, a sada se nalazi na doktorskim studijama u Beču, zajedno sa profesorom Tošovićem, koji je do penzionisanja predavao u Gracu, pokrenula je pre devet godina ovaj projekat.

– Simpozijum o Ćopiću svake godine održavamo u drugom gradu. Skoro smo saznali da je prva pesma Ćopića objavljena, štampana i prevedena u Gracu i zato je ove godine simpozijum u Austriji – objasnila je Milenkovićeva.

Posle svakog simpozijuma izdaje se zbornik sa radovima i izlaganjima učesnika, a štampu prošlogodišnjeg finansiralo je Predstavništvo Republike Srpske u Austriji.

Milenković kaže da je mnogo toga veže za Ćopića i da je njoj najbolje njegovo delo “Ježeva kućica”.

– To je delo koje svi znamo napamet. Milozvučnost u toj pesmi je neverovatna. Svako dete je zna koje je samo jednom čulo. Ona jeste naizgled naivna poema za decu ali prenosi važnu životnu poruku o značaju doma i porekla. Samo jedno mesto na svetu se zove dom. Ta pesma veže posebno nas u inostranstvu. Mi iz nove generacije koji smo otišli iz zemlje volimo tu pesmu – ističe Milenkovićeva.

Prema njenim rečima tu pesmu ponovo je oživeo animirani film, koji je učinio da je Ćopić postao popularan i van granica Srbije, a tako je i nastala ideja za ovaj projekat.

Na otvaranju simpozijuma Nebojša Rodić, ambasador Srbije, je podsetio na srpske velikane koji su stvarali u Austriji i naveo da se za neke i ne zna da su vezani za Austriju, kao što je Nušić, koji je studirao u Gracu.

Martina Đokić predsednica udruženja Globalni mislioci, u čijim prostorijama je održan simpozijum, istakla je da je i sama vezana za Ćopića, ne samo zato što je išla u školu koja je nosila ime ovog pisca, već što je od dede, sa šest godina, dobila u nasledstvo komplet Ćopićevih dela, što je za nju bila velika stvar.

– Njegov lik i delo su me pratili i uticali na moje odrastanje – naglasila je ona.

Kultura povezuje dve zemlje

Predsednik Austrijsko-srpskog pokreta solidarnosti David Štokinger ukazao je da je Beč uvek bio mesto okupljanja kultura, a da je srpska kultura u glavnom gradu Austrije prisutna vekovima. Prema njegovim rečima Vuk Stefanović Karadžić je možda i najvažnija srpska ličnost koja je povezala kulture dve zemlje.

Zagonetna smrt

Tijana Milenković kaže da je Ćopić bio godinama zapostavljen i da je od režimskog pisca postao disident.

– Njegova tragika smrti je velika zagonetka. Zašto se ubio, a bio je najpozitivniji i najveći komičar jugoslovenskih prostora. Sva ta pitanja me vraćaju njemu da istražujem njegov rad i delo – dodala je ona.

O Andriću u Moskvi

Milenković i Tošović rade i na drugim projektima, te su pre 12 godina pokrenuli projekat “Andrić inicijativa” posvećen Ivi Andriću, o kojem će u oktobru u Moskvi organizovati simpozijum.