EPA
Donald Tramp

Čarls Kapčan iz Saveta za spoljne odnose SAD kaže da se poslednja izjava američkog predsednika Donalda Trampa o Srbiji i Kosovu treba posmatrati u kontekstu lidera koji pokušava da povrati pažnju javnosti na svoju ulogu “izuzetnog pregovarača”.

Prema njegovim rečima, Trampova obećanja da će okončati rat u Ukrajini i sukobe na Bliskom istoku nisu se ostvarila u praksi, jer ratovi i dalje traju nesmanjenim intenzitetom, a ključni akteri ne pokazuju spremnost za kompromis.

– S obzirom na to da ne postiže rezultate na Bliskom istoku i u diplomatiji sa Ukrajinom i Rusijom, mogao bi da se okrene Kosovu i Srbiji i da pokuša da ostvari neki uspeh – rekao je Kapčan u intervjuu za Radio Slobodna Evropa.

Kapčan, bivši direktor za evropska pitanja u Savetu za nacionalnu bezbednost SAD, takođe smatra da je premijer Kosova u tehničkom mandatu, Aljbin Kurti, “možda preterao sa korišćenjem nacionalističke karte”.

On sugeriše pragmatičniji pristup koji bi, kako kaže, pomogao Kosovu da unapredi svoje interese.

Tramp i Kosovo – preuveličavanje uloge

RSE: Tramp je nedavno izjavio da je tokom svog prvog predsedničkog mandata “sprečio rat između Srbije i Kosova” i obećao da će “to ponovo srediti”. Koliko je ta izjava tačna i kakav je bio uticaj američkih diplomatskih napora 2020. godine?

Kapčan: Trampovu izjavu treba gledati u kontekstu predsednika koji oseća da se dovodi u pitanje njegov imidž vrhunskog pregovarača. Tvrdio je da će završiti rat u Ukrajini za 24 sata i da će zaustaviti rat na Bliskom istoku, rat u Ukrajini i dalje traje, Putin ne pokazuje nikakvu spremnost za iskrene pregovore. A Izrael nastavlja ofanzivu u Gazi i sada ima još jedan front između Irana i Izraela.

Dakle, mislim da je Tramp pokušavao da podseti javnost na svoje ranije uspehe. Međutim, i u ovom slučaju – gde je pomenuo Srbiju i Kosovo – on je uglavnom pomešao činjenice. Srbija i Kosovo nisu u ratu i nisu bili u ratu od 1999. godine.

Da li je Trampova administracija, preko specijalnog izaslanika Ričarda Grenela, uspela da unapredi ekonomsku saradnju između Kosova i Srbije? Da. Da li su pomogli da Kosovo uspostavi diplomatske odnose sa Izraelom? Da. To nisu beznačajni koraci. Ali tvrdnja da je Tramp nekako sprečio rat ili zaustavio rat – jednostavno nije tačna.

Srbija i Kosovo – “podnošljivija” spoljnopolitička tema

RSE: Imajući u vidu da Tramp nije postigao napredak u vezi sa Ukrajinom i Bliskim istokom, da li mislite da bi mogao da se vrati na pitanje Kosova i Srbije kao lakše spoljnopolitičke teme?

Kapčan: Da, mislim da to nije isključeno. Tramp sada ima mnogo problema: veliki rat u Ukrajini, veliki rat na Bliskom istoku, 17 ili 18 trgovinskih i carinskih pregovora, kao i složenu unutrašnju političku situaciju, posebno po pitanju imigracije.

Videli smo i nasilje u ulicama Los Anđelesa, napade na zakonodavce u Minesoti… Zato mislim da Tramp i njegov tim trenutno nemaju mnogo kapaciteta za nove inicijative. Ali, pošto ne ostvaruju rezultate na drugim frontovima, mogli bi da se okrenu Kosovu i Srbiji u potrazi za nekom pobedom.

Da li je sada pravi trenutak? Verovatno ne – politička situacija u Beogradu i Prištini je nestabilna. Trenutno, niko nije spreman za teške kompromise. Ipak, kada dođe pravo vreme, Tramp bi mogao da se ponovo uključi i pokuša da oživi dijalog kojim posreduje EU.

RSE: Kako bi izgledalo Trampovo ponovno angažovanje?

Kapčan: Verovatno bi uključivalo imenovanje Ričarda Grenela ili nekog drugog specijalnog izaslanika koji bi otišao u region, sastajao se sa liderima i pokušao da ih pogura ka sprovođenju dogovora. U poslednjih nekoliko godina, sprovođenje dogovora je skoro potpuno stalo. Zbog toga će biti potreban novi američki angažman i pritisak, u saradnji sa EU, da bi se dijalog pokrenuo.

Ohridski sporazum je dobra osnova – potrebni kompromisi

RSE: Kako bi izgledao realan plan za trajnu normalizaciju odnosa Srbije i Kosova?

Kapčan: Ohridski sporazum, kojim je posredovala EU, je dobra osnova. Sada se više radi o sprovođenju nego o budućem pravcu.

U ovakvim sukobima, gde su strane duboko ukopane, napredak dolazi kroz male, postepene korake koji pokazuju dobru volju. Obe strane moraju praviti ustupke koji šalju signal spremnosti za saradnju.

Sledeći korak mora uključivati jasan plan sa konkretnim koracima: šta će Kosovo da uradi, šta će Srbija da uradi, kada će to uraditi – sve u cilju napretka ka dogovoru koji omogućava prvo normalizaciju i onda priznanje Kosova.

1 COMMENT

  1. Stvarno su bezobraxni ovi zapadnjaci! Koji “Ohridski sporazumi”, pa to niko nije potpisao, nego je prdatavljeno kao “to morate potpisati, ako ne potpišete, smatraćemo, kao da ste potpisali!

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here