Novoimenovani ombudsman za pošten rad Ana But, obećala je da će koristiti krivične kazne, koje tek treba da budu zakonski propisane, protiv poslodavaca koji namerno ne plaćaju ili su na bilo koji način uskraćuju adekvatnu naknadu svojim radnicima.
Ona je rekla da bi rizik od strogih krivičnih sankcija, uključujući potencijalnu zatvorsku kaznu, bio glavna prepreka za lukave šefove ako savezni parlament usvoji predložene zakone o sprečavanju krađe plata.
– Kada se zakon usvoji i postoji krivična odgovornost, onda bi krivične kazne mogle da se odrede, a u krajnjem slučaju i zatvorske– rekla je But.
Ona smatra da će krivične kazne, ukoliko se usvoje, biti izuzetno dobar opšti faktor odvraćanja poslodavaca od neplaćanja radnika.
Ana But je započela svoj petogodišnji mandat ombudsmana u septembru nakon velikog iskustva u odnosima na radnom mestu, uključujući osam godina kao zamenica predsednika Komisije za pošten rad, od 2012. do 2020. godine.
Započela svoju karijeru u sindikalnom pokretu kasnih 1970-ih u industriji odeće, svedočeći o slučajevima nedovoljno plaćenog rada i eksploatacije.
– Tada sam skoro svakodnevno posmatrala žene koje su bile prikovane za mašine za šivenje, kako dobijaju infekcije urinarnog trakta i povrede zbog posla koji obavljaju – prisetila se But.
Prema njenim rečima, postoje određene grupe radnika koje su ranjivije od drugih, kao što su mladi ljudi i radnici migranti, posebno oni koji imaju vize, jer često ili nisu svesni svojih prava ili se plaše da govore.
Nedavno je kancelarija ombudsmana pozvala Federalni sud da traži maksimalnu kaznu protiv Komonvelt banke u vezi sa navodnim neisplaćenim zaradama od 16 miliona dolara.
Ana But smatra da je maksimalna kazna osmišljena kako bi se poslala poruka velikim poslodavcima da se „zakidanje“ radnika neće tolerisati.
Na “nišanu” velike kompanije
Poslednjih godina, ombudsman za pošten rad ciljao je na niz organizacija zbog nedovoljnih isplata, uključujući Vulvorts, Kols, Kvantas i ABC, koji je pristao na „isplatu pokajanja“ u iznosu od 600.000 dolara i obavezu da će revidirati svoje sisteme za merenje radnog vremena. Portparol ombudsmana rekao je da se obaveza ABC-a u vezi sa nedovoljnom isplatom oko 1.900 zaposlenih prati do finalizacije. Portparol je rekao da je ABC platio više od 12 miliona dolara, plus kamate i penzijske doprinose.