Srbi u dijaspori su ključni partner države u očuvanju nacionalnih interesa Srbije, poručio je novi direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Vladimir Kokanović u intervjuu za Vesti online, ističući da naši ljudi u inostranstvu često imaju mogućnost da utiču na javno mnjenje i političke strukture u zemljama u kojima žive, a uz organizovanu i osnaženu dijasporu koja govori jednim glasom i uticaj će biti višestruko jači.
Kokanović navodi i da mu je cilj da veza matice i dijasore postane živa, obostrana i trajna, jer samo ako se ta veza održi i osnaži, dobijaju se generacije Srba širom sveta koji su ponosni na svoje poreklo, znaju ko su i žele da doprinesu Srbiji.
Kokanović je rekao i da će mu prioritet u radu biti dalje širenje mreže škola, dopunske nastave i drugih obrazovnih platformi. Srpski klubovi širom sveta su, podvlači, pravi stubovi očuvanja identiteta.
Vaši prethodnici započeli su značajan rad, pre svega u oblasti nastave srpskog jezika u dijaspori. Koji su Vaši prioriteti na funkciji direktora Uprave za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu?
– Moram da naglasim da su određeni moji prethodnici svojim radom ostavili vidljiv i značajan trag, posebno kada je reč o podršci nastavi srpskog jezika u dijaspori. Na tom temelju želim da nastavim i dalje razvijam programe, jer srpski jezik jeste ključni stub očuvanja identiteta. Kada dete u Parizu, Beču ili Torontu nauči da piše i čita ćirilicu, kada razume i govori na srpskom, ono je povezano sa maticom i nikada neće izgubiti osećaj pripadnosti svom narodu. Moj prioritet je da proširimo mrežu škola, dopunske nastave i drugih obrazovnih platformi, ali i da nastavu učinimo savremenijom, zanimljivijom i dostupnijom svim generacijama, i sve to u saradnji sa vrlo aktivnim ministarstvom prosvete Republike Srbije. Pored toga, jedan od glavnih ciljeva je i institucionalno jačanje veza između matice i naših ljudi širom sveta – kroz jasne i sistemske oblike podrške, a ne kroz povremene, ad-hoc projekte. Želim da Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu postane pouzdani partner svim udruženjima i pojedincima koji rade za dobrobit srpskog naroda van granica Srbije. Dakle, prioriteti su tri ključna stuba: jezik i obrazovanje, sistemska podrška organizacijama i jačanje kulturne i ekonomske povezanosti – kaže Kokanović.
Kao predsednik Saveza Srba Slovenije, koji je na toj funkciji sarađivao i sa klubovima širom Evrope, imate odličan uvid u potrebe Srba u regionu i dijaspore. Kako država može dodatno da ojača veze dijaspore sa maticom?
– Srbi širom sveta su ogromni resurs – intelektualni, privredni, kulturni i politički. Država Srbije će, preko Uprave na čijem sam čelu vrlo jasno u narednom period pokazati da ih vidi i uvažava, ne samo kroz simbolična obraćanja ili povremene posete, već kroz sistemsku i organizovanu saradnju. Moje iskustvo iz Saveza Srba Slovenije pokazalo mi je da naši ljudi žele kontakt sa Srbijom, žele da učestvuju u njenom razvoju, ali da postojeći kanali i strukture kroz koje to mogu da učine traže unapređenje i jedan savremeniji pristup. Upravo zato je naš zadatak da izgradimo platforme koje će to omogućiti: od ekonomskih foruma i investicionih konferencija, do kulturnih manifestacija i studentskih programa razmene, ali I društevnim okupljanja širom dijasporu i regiona gde će tema upravo i biti određena društveno-politička pitanja. Želim posebno da otvorimo prostor za mlade – za studente, đake i mlade stručnjake iz dijaspore. Oni moraju imati mogućnost da dolaze u Srbiju, da kroz prakse, letnje škole, kulturne kampove i volonterske projekte razvijaju vezu sa maticom. Time ulažemo u novu generaciju koja neće izgubiti osećaj pripadnosti, već će i sama biti most između svoje zemlje boravka i Srbije. To je jako važno! Dakle, država veze s dijasporom može da ojača samo ako ih učini dvosmernim: da ne bude samo očekivanje pomoći i podrške od naših ljudi u svetu, nego da i oni osete da Srbija stoji iza njih i da su deo jedne zajedničke priče – podvlači on.
Kako ocenjujete položaj Srba u Sloveniji i gde vidite prostor za poboljšanje?
– Srbi u Sloveniji su najveća manjinska zajednica, a ipak nemaju status nacionalne manjine. To je svakako izazov sa kojim se suočavamo i nešto što predstavlja realan problem u smislu institucionalnog priznanja. Ali, uprkos tome, Srbi u Sloveniji su izuzetno aktivni, organizovani kroz svoja društva i udruženja, i svojim radom su pokazali da su deo slovenačkog društva, ali i da veoma predano čuvaju srpski identitet. Prostor za poboljšanje vidim pre svega u oblasti obrazovanja i kulture. Naša deca treba da imaju što šire mogućnosti za učenje srpskog jezika, za upoznavanje sa srpskom književnošću, muzikom i običajima. Takođe, želim da radimo na tome da srpska zajednica u Sloveniji bude još vidljivija – kroz kulturne manifestacije, medijsku prisutnost i bolju povezanost sa institucijama i lokalnim vlastima. Poseban akcenat u prthodnom period Srpska udruženja u Sloveniji stavili su na privredna pitanja, i privredne odnose Srbije i Slovenije. Budući da su Srbija i Slovenija dva važna privredna partnera, uveren sam da će Srbi iz Slovenije dodatno doprineti razvoju ekonomskih odnosa Srbije i Slovenije. Verujem da ćemo u saradnji sa slovenačkim partnerima uspeti da unapredimo položaj Srba, jer su oni svojim radom, doprinosom privredi i društvu Slovenije zaslužili veće priznanje i bolje uslove za očuvanje identiteta – kaže Kokanović.
U dijaspori klubovi neguju i čuvaju srpsku kulturu, tradiciju i jezik, kako država može da im pomogne?
– Srpski klubovi širom sveta su pravi stubovi očuvanja identiteta. Oni su mesta gde se organizuju proslave, neretko liturgije, folklorne sekcije, časovi jezika i brojne kulturne i društvene aktivnosti. To su mesta gde deca uče odakle potiču, gde porodice pronalaze zajedništvo, a gde se istovremeno šalje poruka i drugim narodima o tome ko su Srbi i šta je naša kultura i koliko je srpsko kulturno nasleđe vredno. Država Srbija mora da im pomogne na dva nivoa: finansijski i organizacioni. Finansijski, nastojaćemo da u narednom period kreiramo platformu da to činimo kroz sistemsku podršku krovnim organizacijama i projektima koji se odnose na obrazovanje, kulturu i informisanje. Organizacijski, kroz povezivanje i umrežavanje udruženja, obezbeđivanje stručne pomoći, razmenu iskustava ali i kroz druge kanale da učinimo sve da Srbi imaju veći autoritet u zemljama u kojima žive.
Moj cilj je da Uprava za saradnju s dijasporom stvori održiv model: da krovne organizacije Srba u dijaspori dobiju budžetsku podršku, a da udruženja, kao njihovi članovi, kroz te krovne saveze dobijaju sredstva i logističku pomoć. To je način da obezbedimo stabilnost i dugoročnu održivost – ističe on.
Budući da u Vladi Srbije postoji ministar bez portfelja zadužen da prati oblast koju i Vi pokrivate, na šta ćete se Vi fokusirati?
– Uloga ministra Milićevića je da ovu temu prati i predstavlja na najvišem političkom i državnom nivou, a moja uloga, kao direktora Uprave, jeste da sve te politike pretočim u konkretna rešenja, projekte i programe. Dakle, mi radimo ruku pod ruku, sa različitim zadacima ali istim ciljem. Moja fokusna tačka biće da Uprava postane servis dijaspore – mesto gde naši ljudi širom sveta znaju da mogu da se obrate, da dobiju informaciju, pomoć, podršku. To znači da moramo da budemo efikasniji, dostupniji i prisutniji na terenu. Posebno napominjem da je misija Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u region da bude glas dijaspore u institucijama Republike Srbije. Naš rad ne sme da bude samo administracija. On mora da se vidi i da daje rezultat: da li je negde otvorena nova dopunska škola, da li je neko udruženje dobilo podršku, da li je neki problem naših ljudi rešen uz pomoć države. Uprava mora biti most između građana u dijaspori i institucija Republike Srbije. Kada govorimo o ključnim državnim i političkim akterima, ne možemo da zanemarimo izuzetnu ulogu Ministarstva spoljnih poslova Republike Srbije, na čijem čelu se nalazi ministar Marko Đurić. Ministar Đurić je, kroz brojne inicijative, jasno pokazao duboko razumevanje izazova sa kojima se suočavaju naši sunarodnici u dijaspori, kao i kontinuiranu i nepokolebljivu podršku koju im pruža. Ova podrška je od strateškog značaja, jer verujem da srpska dijaspora predstavlja ključni potencijal u jačanju međunarodnih odnosa i spoljno-političkog pozicioniranja Srbije. Srbi širom sveta, bez ikakve sumnje, čine najvrednije ambasadore naše zemlje, a njihova uloga u promociji srpskih interesa na globalnom nivou ne može da bude precenjena – kategoričan je on.
Koliko je važno u zemljama u kojima žive da se srpska dijaspora uključi u politički život, kako bi izborila bolji status, imajući u vidu da za razliku od drugih zajednica, i pored velike brojnosti Srbi imaju najmanje političkih činilaca u zemljama zapadne Evrope?
– Učešće u političkom životu zemlje u kojoj žive Srbi je ključno za njihov položaj. Kada imate svoje predstavnike u lokalnim i nacionalnim institucijama, tada imate i mogućnost da se vaš glas čuje, da se vaša prava brane i da se vaši problemi rešavaju. Boreći se za srpske interese u Sloveniji, stekao sam duboko razumevanje o značaju političkog pozicioniranja srpskih zajednica u zemljama u kojima žive. Siguran sam da Srbi širom sveta to vrlo dobro prepoznaju i da su svesni važnosti organizovanja kako bi se očuvali njihovi identitet, kultura i tradicija. Uprava za saradnju sa dijasporom i Srbima u regionu, na čijem sam čelu, posvećena je tome da pomogne srpskim organizacijama širom sveta u očuvanju naših temeljenih vrednosti, kao i u daljem razvoju. Naša misija je da se trudimo da ceo svet čuje koliko su Srbi ponosni na svoje srpsko poreklo, te da kroz takve inicijative stvorimo prostor za još jaču povezanost i međusobnu saradnju. Pouzdano znam da su svi Srbi iz rasejanja svesni koliko je važno da poštuju zakone i unutrašnje političke procese zemalja u kojima žive, ali sam i siguran sam da će Srbi u narednom periodu, kroz svoje organizacije, biti još organizovaniji i snažniji u ostvarivanju svojih ciljeva, uz očuvanje srpskog identiteta.
Naša uloga, kao države Srbije, nije da se mešamo u unutrašnje politike drugih zemalja, ali jeste da ohrabrimo i podstaknemo naše ljude da koriste svoja prava i da se uključe. Mi možemo da ih podržimo kroz edukaciju, umrežavanje i davanje dobrih primera. To nije samo njihova korist, već i korist za Srbiju, jer tako u zemljama širom Evrope i sveta dobijamo saveznike i prijatelje koji mogu da prenose istinu i pozitivnu sliku o našoj zemlji, ali i da budu most koji spaja Srbiju sa Evropom i svetom – kaže on.
Koliko je važno da veza između matice i dijaspore bude jaka?
– To je možda i najvažnije pitanje u našem poslu. Ako izgubimo tu vezu, onda gubimo generacije. Ako je održimo i osnažimo, onda dobijamo generacije Srba širom sveta koji su ponosni na svoje poreklo, koji znaju ko su i koji žele da doprinesu Srbiji. Za mene, dijaspora nije „neki odvojeni svet“. To je produžena ruka Srbije. Naši ljudi u dijaspori su deo našeg naroda, deo našeg identiteta, deo naše budućnosti, deo naše duše. Zato je važno da ta veza nikada ne oslabi. Mi je čuvamo kroz obrazovanje, kulturu, crkvu, jezik, ali i kroz ekonomske i profesionalne veze. Ljudi iz dijaspore ne treba samo da šalju pomoć ili da dolaze u posete – oni treba da budu deo naših razvojnih i investicionih projekata, deo kulturnih i naučnih razmena, deo državnih inicijativa. To je moj cilj – da ta veza postane živa, obostrana i trajna – ističe Kokanović.
Koliko dijaspora svojim delovanjem može da doprinese poboljšanju imidža Srbije, ali pre svega ukazivanju na težak položaj u kojem žive Srbi na KiM?
– Dijaspora je možda naš najveći ambasador u svetu. Srbi širom sveta su uspešni u nauci, sportu, umetnosti, privredi – oni su najbolji primer da je Srbija zemlja talenata, znanja i vrednih ljudi. Svaka njihova lična priča je priča i o Srbiji. Ali dijaspora ima i posebnu ulogu kada je reč o strateškim pitanjima, kao što je Kosovo i Metohija. Naši ljudi u inostranstvu često imaju mogućnost da utiču na javno mnjenje i političke strukture u zemljama u kojima žive. Njihov glas, njihovo svedočenje o realnosti, o problemima sa kojima se suočavaju Srbi na Kosovu i Metohiji, o istini može biti od ogromnog značaja za razumevanje međunarodne javnosti. Naša obaveza, kao države, jeste da ih informišemo, povežemo i podržimo u tome. Ako imamo organizovanu i osnaženu dijasporu koja govori jednim glasom, njen uticaj će biti višestruko jači. Upravo zato verujem da su Srbi u dijaspori ključni partner u očuvanju nacionalnih interesa Srbije, kako u očuvanju imidža zemlje, tako i u zaštiti našeg naroda na Kosovu i Metohiji – zaključuje Vladimir Kokanović.