EPA/Friedemann Vogel

Korona i dalje zbunjuje epidemiologe. Ni posle gotovo sedam meseci od kako je virus otkriven u Kini stručnjaci ni dalje nisu načisto sa čime se bore. U Srbiji ta bitka traje nešto više od četiri meseca, a pulmolog dr Tanja Radosavljević priznaje za “Vesti” da ni lekari, kao ni građani, nisu ništa pametniji nego na početku ove pandemije.

Najpre se verovalo da oni koji prebole koronu imaju antitela, ali tek objavljena studija naučnika londonskog Kraljevskog koledža pokazuje da te osobe imaju samo kratkotrajan imunitet, i da antitela počinju da nestaju tri meseca posle oporavka.

Govoreći o tome, Tanja Radosavljević kaže da je najvažnije da se stvori ćelijski imunitet.

– Naša ćelija mora da bude naučena da ubije virus. U tome ključnu ulogu igra celokupni imunitet – tvrdi doktorka.

Da nauka nije previše odmakla kad je reč o ovoj pošasti svedoči i to da se govorilo da će virus nestati s prvim vrućinama, ali se ispostavilo, kako kaže dr Radosavljević, da za koronu nema klimatskih ograničenja.

– Za njegovo delovanje nije važno da li je leto ili zima – poručuje naša sagovornica i navodi da su na početku pandemije postojale velike zablude oko pola i starosti pacijenata obolelih od COVID-19.

Međutim, pokazalo se da nema pravila.

– Virus pogađa i stare i mlade i decu, i muškarce i žene. Oko 10 odsto pacijenta završi s teškom, a oko pet odsto s veoma teškom kliničkom slikom – pojasnila je dr Radosavljević.

Takođe, tvrdilo se i da se korona prenosi isključivo kapljičnim putem, ali se sada ne isključuje mogućnost ni da se prenosi vazduhom, kao što tvrdi veliki broj stručnjaka širom sveta.

– Ovaj virus se prenosi vazduhom tako što prvenstveno napada usta i nos, a potom i oba plućna krila – ustvrdila je za naš list dr Radosavljević i napomenula da nije dokazano koliko dugo moramo biti u kontaktu sa zaraženim da bi se zarazili.

Ono što su činjenice jeste da su maske, distanca od 1,5 do 2 metra, rukavice i često pranje ruku delotvorni.

Prema njenim rečima, postoji spekulacija i oko posledica nakon što se pacijent izleči.

– Ne zna se da li nakon što se izleči upala pluća ostaju posledice kod pacijenta. Suviše je kratko vreme da bi se to znalo jer, ponavljam, korona virus je nepoznat lekarima i naučnicima, mi ga sada upoznajemo i tu ima dosta iznenađenja – priča ova doktorka i nastavlja:

– Prvo se u svetu spekulisalo da recimo hlorokin leči koronavirus, pa se išlo čak do toga da je izbačen iz lečanje, pa opet vraćen. I to pokazuje da se nigde u svetu ne zna mnogo o korona virusu.

Zaraženi opet mogu da obole

Koga ščepa, korona ga teško pušta! Najnovija istraživanja pokazuju da i oni koji su je preležali ponovo mogu da je dobiju zbog toga što antitela posle izvesnog vremena počinju da nestaju. Nažalost, to se, kako je otkrio doktor Goran Stevanović, već dešava i u Srbiji.

– Imamo pojedinačne slučajeve s ponovnim zaražavanjem, ali podatak o ukupnom broju još nemamo. Posle određenog vremena se gubi imunitet, tako da dolazi do ponovnog zaražavanja – objasnio je Stevanović.

Srpski virus zarazniji od italijanskog

Guverner italijanske regije Veneto Luka Zaija tvrdi da su stručnjaci otkrili da je virus koji trenutno hara Srbijom mnogo razorniji od onog koji je kosio Italiju.

– Naš institut je utvrdio da virus korona italijanskog porekla ima manji zarazni naboj, a virus kojim su zaraženi povratnici iz Srbije ima jednu mutaciju koju oni ne poznaju, kao i mnogo viši viralni napad – rekao je Zaija.

Epidemiolog Predrag Kon, međutim, poručuje da za tako smelu tvrdnju treba pružiti jake argumente.

– I mi smo svojevremeno imali utisak da su sojevi koji dolaze iz Italije agresivniji. Ostavio bih to virusolozima. Svako može da izjavi šta hoće, ali ako ima dokaze, treba da ih objavi – otpisuje Kon.

Gore od gangrene

Kardiohirurg Miljko Ristić otkrio je da je 17 obdukcija preminulih od korone ukazalo na zastrašujuće delovanje virusa.

– Korona uništava organe do potpune neprepoznatljivosti, čak više nego zloglasna gangrena. Organi obdukovanih pacijenata – pluća, srce, jetra, bubrezi – bili su toliko uništeni da ih obducenti uopšte ne bi prepoznali da nisu znali s kojim preparatom rade. Među obdukovanima je bio najveći broj mladih koji su preminuli u roku od 24 do 48 sati – rekao je doktor Ristić.

Imunitet kratkotrajan

Osobe koje su preležale virus COVID-19 imaju kratkotrajan imunitet na taj virus koji traje par meseci. Ipak, ono što još nije jasno jeste da li nakon nestanka tih antitela osoba ostaje osetljiva na isti virus i da li može opet da se zarazi. Međutim, dodaje se da i u slučaju da nisu detektovana antitela to ne znači da nemamo imunitet. Studija je pokazala da nisu antitela jedina koja nam pružaju zaštitu jer nam nju pružaju i T ćelije koje pomažu u borbi protiv virusa.