SARAJEVO – Član Akademije nauka BiH Muhamed Filipović upozorava da se budućnost ne može graditi tako što će se Republika Srpska nazivati ‘genocidnom’. "Upotreba pojma genocid previše je slobodna i od početka nisam za to da se cijela istorija rata posmatra iz ugla prethodno date definicije. Ako unaprijed sve žrtve definišete kao žrtve genocida, onda niste blizu istine", navodi Filipović u intervjuu Srni. Akademik smatra da se na tom terminu insistira i zato što je međunarodna zajednica pristala na to, "jer joj je bilo lakše da problem sa kojim se suočila rješava na taj način da jednima prizna pravo da budu žrtve genocida, a drugima prizna pravo da prave sebi republiku".
x Filipović ističe da temeljni narod kao istorijski, pravni i državni pojam – ne postoji: "BiH počiva na stanovništvu koje je oduvijek etnički i vjerski šareno i ne bih se nikada složio da se pravi takve diferencije." Može se govoriti o narodu koji je najbrojniji, koji je eventualno ekonomski najrazvijeniji, odnosno da se mogu ispitivati i definisati one osobine koje se mogu činjenično i dokazivati, ali da "temeljnom narodu" nema mjesta u tom kontekstu. Akademik navodi da svaki jezik ima nacionalnu odrednicu: "Privilegija svakog naroda je da jezik koji govori naziva imenom koji on misli da je najadekvatnije. Ne možemo jedni drugima vječno uslovljavati identitete, političke namjere. Moramo doći do tačke kada ćemo tolerisati različitosti, a ne optuživati se za razlike", smatra Filipović i ocenjuje da su "vanjski dušebrižnici" jako uticali na rat u BiH, da su ga i proizveli, odnosno da su ga mogli spriječiti, ali im to nije bilo u interesu. Filipović podsjeća da je bio protagonista pronalaska racionalnog rješenja kako bi BiH ostala unutar Jugoslavije, tako da joj bude garantovan teritorijalni i ustavnopravni integritet, te da je na odbijanje te ideje najviše uticaja imao Franjo Tuđman.
x On ocjenjuje da je Tuđman vodio aktivnu antisrpsku kampanju, u okviru koje je donio ustav kojim je Srbe u Hrvatskoj lišio statusa konstitutivnog naroda: "Sada nam hrvatski političari probiše glavu sa ‘konstitutivnim narodom’. Hrvata u BiH je bilo manje nego Srba u Hrvatskoj. Hrvati u BiH nikada nisu imali oblik teritorijalne, niti bilo kakve druge autonomije, a Srbi su u Hrvatskoj imali autonomiju, ali su ih sveli na nacionalnu manjinu", naglašava Filipović koji u nedavno objavljenom djelu "Kraj bošnjačkih iluzija" navodi da je centralno pitanje da Bošnjaci moraju priznati da su izgubili zbog pogrešne politike. "To je apsolutno pogreška Izetbegovićeve politike", tvrdi Filipović koji smatra da BiH ima budućnost, ali da se mora riješiti iluzija. Akademik takođe smatra da Srbija ne treba da odustane od Kosova te da ‘niko nema pravo da pravi državu na teritoriji druge međunarodno priznate države’: "Uvijek sam govorio – nemamo pravo da priznajemo Kosovo. Dali su sebi za pravo da naprave državu na teritoriji međunarodno priznate države, a to je jednako agresiji na tu državu", smatra Filipović i ističe da BiH ne treba Dejton 2, već da mora nastati nova politička snaga koja će se bazirati na međusobnom razumijevanju i konsenzusu svih".
