Sporazum o slobodnoj trgovini između Evropske unije i Australije dospeo je u slepu ulicu i, kako smatraju politički analitičari, biće potrebne godine da do dogovora ipak dođe. Kolaps u pregovorima je usledio i pre nego što je počela poslednja runda zvaničnih razgovora.
Naime, zvaničnici dve strane sastali su se na marginama samita ministara trgovine G7 u japanskoj Osaki, u poslednjem pokušaju da dođe do kompromisa.
– Nažalost, nismo uspeli da postignemo napredak. Pregovori će se nastaviti u budućnosti i nadam se da ćemo jednog dana potpisati sporazum koji će koristiti i Australiji i našim evropskim prijateljima – rekao je ministar trgovine Don Farel, nakon završenih neformalnih razgovora između Kanbere i Brisela.
Ministar je rekao da je razočaran što je posao propao jer se na njemu radilo pet godina.
– Ovo je očigledno razočaravajući rezultat. Došao sam u Osaku s ciljem da potpišem sporazum o slobodnoj trgovini s Evropljanima. Radili smo na ovome pet godina, ali na kraju ponuda nije bila dovoljno dobra za Australiju i nismo ostvarili napredak kojem sam se nadao.
Senator Farel je još ranije upozorio da je spreman da se povuče iz pregovora, rekavši za Sky News da trgovinski sporazum koji je predložila EU „nije dovoljno dobar“.
– Odstupio sam od sporazuma još u julu jer sam smatrao da nije dovoljno dobar za Australiju. Spreman sam da opet uradim isto – rekao je Farel.
Neprihvatljih predlog
I Evropska komisija je potvrdila da su razgovori prekinuti. U izjavi za Politiko EK je izrazila žaljenje „zbog nedostatka napretka tokom razgovora u Osaki“.
– Naši pregovarački timovi su ostvarili dobar napredak poslednjih nedelja, uključujući i dane uoči sastanka u Osaki. Postojao je optimizam da je dogovor nadohvat ruke. Međutim, ministarske rasprave u Osaki nisu postigle isti napredak. Australijska strana je ponovo iznela poljoprivredne zahteve koji nisu odražavali nedavne pregovore i proces između visokih zvaničnika – izjavio je portparol Evropske komisije.
Evropska komisija je ipak dodala da je „spremna da nastavi pregovore“.
Na ovakve tvrdnje evropskih zvaničnika reagovao je australijski ministar poljoprivrede Mari Vat, označivši ih kao „apsolutno netačne“.
– To što je navedeno apsolutno nije tačno i razočaravajuće je što je Evropska unija sve postavila naopako. Ponuda koju je ministar Farrel imao i stavio na sto je upravo ono što smo predstavili EU tokom protekla tri meseca. Sećate se da je on u julu s pravom napustio poslednju rundu pregovora jer dogovor koji je EU nudila nije bio dovoljno dobar. Nažalost, ono što se dogodilo jeste da se EU jedva pomerila od tog neprihvatljivog predloga – – rekao je Vat za Sky News.
On je takođe istakao da Australija neće napraviti dogovor koji bi bio na štetu njenih poljoprivrednika, što je bio glavni razlog što su pregovori propali.
Kamen spoticanja
Evropska unija je želela da u okviru sporazuma dobije pristup bogatim zalihama australijskih strateški važnih i retkih minerala, dok je osnovna namera Australije bila da dobije bolji pristup tržištima crvenog mesa, mlečnih proizvoda i šećera širom Evrope.
Predsednik Nacionalne federacije poljoprivrednika Dejvid Jočinke podržao je odluku ministra Farela da odbije ponudu EU.
– Ne želimo da ustupimo mogućnosti naše poljoprivrede samo radi sklapanja posla. Kada je u pitanju poljoprivreda, mi poslednjih pedesetak godina nismo bili u mogućnosti da u EU unesemo naše značajne proizvode, posebno iz sektora proizvodnje crvenog mesa – rekao je Jočinke za Sky News.
Poznavaoci prilika smatraju da ne treba očekivati da sporazum između Australije i EU bude postignut za vreme aktuelnog mandata savezne vlade, odnosno do sredine 2025. S druge strane, mogućnost nastavka pregovora se ne očekuje pre juna iduće godine, kada se održavaju evropski izbori i kada će biti formirana nova Evropska komisija.
Francuska najopreznija
Trgovinski sporazum između EU i Australije u pripremi je najmanje od juna 2018, ali se suočio sa velikim preprekama tokom pregovora. Iz izvora bliskih australijskoj strani može se čuti da se nekoliko zemalja evropskog bloka zalagalo za protekcionističke agende, pri čemu je rečeno da je Francuska posebno oprezna po pitanju većeg pristupa australijskih proizvoda evropskom tržištu.
Šta je sporno?
U pregovorima su naročito bili sporni nazivi proizvoda koji geografski potiču sa evropskog tla, kao što su sirevi parmezan, feta i bri, odnosno penušavo vino proseko. EU je tražila osiguravanje zaštite imena evropskih proizvoda u australijskim prodavnicama, što bi dovelo do toga da australijski proizvođači budu primorani da preimenuju svoje proizvode i da suštinski smanje njihov udeo na tržištu.
Unija treći trgovinski partner
Uprkos tome što sporazum nije postignut, Evropska unija ostaje treći po veličini trgovinski partner Australije, sa dvosmernim prometom vrednim oko 100 milijardi dolara godišnje. Međutim, postoji značajna razlika između dve strane, pošto Evropa izvozi više nego dvostruko (65 milijardi dolara) u odnosu na ono što uvozi iz Australije (30 milijardi dolara). EU je takođe drugi najveći izvor inostranih investicija u Australiji, s vrednošću od 24 biliona dolara.