EPA/Valdrin Xhemaj
Aljbin Kurti

Otrovne strele je, ponovo ka Beogradu, odapeo premijer privremenih prištinskih institucija Aljbin Kurti i to na dan jednog od najvećih hrišćanskih praznika, pravoslavni Uskrs. Ovog puta, meta mu je bio predsednik Srbije Aleksandar Vučić koga je nazvao “Malim Putinom”.

Kurti je, verovatno ne slučajno, napao Srbiju i Vučića uoči balkanske turneje pomoćnice državnog sekretara SAD iz Biroa za evropske i evroazijske poslove Karen Donfrid i specijalnog izaslanika Stejt departmenta Gabrijela Eskobara, koji su doputovali u Prištinu.

Lažima truje SAD

Ništa novo, kaže za “Vesti” nekadašnji diplomata Milisav Paić, predsednik Srpskog spoljnopolitičkog kruga, koji ukazuje da Kurti koristi svaku priliku da kaže nešto ružno na račun Srbije.

– Kurti je u problemu jer se ne ponaša kako to SAD žele. Zato događaje u Ukrajini koristi za kampanju protiv Srbije i smatra da su mu dobar razlog i povod za taj napad što su Srbija i Srpska protiv sankcija Rusiji. Odnosno, Kurti hoće da uveri SAD da ne dovodi on dijalog o Kosovu u pitanje već želi da istakne da to čini Srbija koja vodi prorusku politiku suprotnu zapadnom jednoglasju o ukrajinskoj krizi – tumači iskusni diplomata i nekadašnji ambasador Paić, koji ukazuje da je namera Kurtija da satanizuje Srbiju predstavljajući je kao nepopustljivu i onu koja nema interesa za dogovor o Kosovu.

“Mali balkanski Hitler hteo bi veliku Albaniju”, uzvratio je ministar spoljnih poslova Srbije Nikola Selaković na Kurtijeve provokacije.

– Dok Aleksandar Vučić vodi politiku koja osiguranje mira i stabilnosti, postavlja ne samo kao nacionalni cilj Srbije već gleda i značajno šire čuvajući čitav naš region, gradeći regionalne inicijative poput Otvorenog Balkana. Ali i auto-puteve i brze pruge, koje sve više povezuju prestonice regiona, pokazujući spremnost da celom Zapadnom Balkanu pomaže onim čega na tržištu nedostaje, bilo da su to vakcine, respiratori ili pšenica i kukuruz. Za to vreme mali balkanski Hitler, Kurti, jedino sanja o tome kako ognjem i mačem da pokori i osvoji sever Kosmeta, kako da Srbe skloni s lica zemlje i da stvori takozvanu veliku Albaniju – poručio je Selaković.

Smeta mu i Srpska

Aljbin Kurti je kazao i da su s “Vučićem i njegovim prijateljima iz Republike Srpske mir i bezbednost na Zapadnom Balkanu više nego ugroženi”. Na objavi na Fejsbuku negodovao je što se, “u vreme kada se ceo demokratski svet distancirao od Putina”, u centralnoj Srbiji organizuju skupovi podrške Putinu. On je tu pojavu nazvao “fašizmom” koji nije rezervisan samo za Nemačku i Italiju između dva svetska rata ili Pinočeov Čile pre pola veka.

Nema iznenađenja

Ministar Nikola Selaković je rekao da se “mali balkanski Hitler” ne bavi ničim drugim do idejama Adolfa Hitlera, lažima i provokacijama.

– Bilo bi dobro kad bi tu mogao da se zaustavi, ali kad je neko mali balkanski Hitler, od njega ništa ne može da vas iznenadi – naveo je srpski šef diplomatije.

Mašta malog Hitlera

Na Kurtijevo pisanje na Fejsbuku reagovao je i direktor Kancelarije za KiM Petar Petković. On je ocenio da je jedini koji predstavlja opasnost za mir i stabilnost na Zapadnom Balkanu, “mali balkanski Hitler Aljbin Kurti koji sanja da do poslednjeg Srbina očisti prostor Kosmeta”.

– U takvim hitlerovskim snovima i planovima smeta mu predsednik Aleksandar Vučić koji se lavovski bori za interese srpskog naroda na KiM i neće dozvoliti bilo kome da etnički očisti naš narod iz južne pokrajine i sprovodi nove pogrome – naveo je Petković.

On je ukazao i da u tome leži razlog svakodnevnih Kurtijevih napada na predsednika Vučića koji je dokazao svoju opredeljenost za regionalni mir i stabilnost, za gradnju poverenja i mirnog suživota. Kurtiju je poručio da će Vučić ostati njegova noćna mora jer nikad neće dozvoliti da ostvari svoju ambiciju o etnički čistom Kosmetu.

Slave nacizam

Petar Petković kaže da Beograd pomaže Srbe i Albance, a da je Priština za to vreme obnavljala spomen-kuću nacističkog kolaboracioniste Džafera Deve.

– Beograd se zalaže za Otvoreni Balkan, a Kurti odbija da formira ZSO kao garant mira i stabilnosti i šalje specijalce ROSU u srpske sredine – podsetio je Petković.

Bajden želi saradnju

Američki zvaničnici iz Prištine u Beograd dolaze s otvorenim namerama, a kako su naveli iz Vašingtona, Srbiju će pozvati da unapredi reforme vezane za EU integracije. Teme će biti i regionalna stabilnost i prosperitet kao i mogućnost dalje energetske diversifikacije.

– Cilj posete je produbljivanje bilateralnih bezbednosnih i ekonomskih veza SAD i Srbije – navode u Stejt departmentu i dodaju da će Karen Donfrid ponoviti da Beograd i Priština treba da se ponovo uključe u dijalog koji vodi EU.

Srbija je, kaže Milisav Paić, faktor mira i stabilnosti na Balkanu, a poseta američkih zvaničnika prva studijska od dolaska Džozefa Bajdena u Belu kuću.

– Turneja će zvaničnicima SAD poslužiti da od Srbije zatraže veću kooperativnost u disciplinovanju rukovodstva Srpske i razgovorima o Kosovu. Ipak, ne verujem da će to biti preveliki pritisak na Srbiju jer su u Vašingtonu shvatili da tako mogu da izazovu otpor i negativnu reakciju kod srpske javnosti – ukazao je nekadašnji diplomata.

Srbi neće u EU

Glavni razlog zbog koga se prvi put većina građana Srbije izjasnila protiv ulaska u Evropsku uniju je Kosmet, smatra nekadašnji diplomata Zoran Milivojević, komentarišući istraživanje prema kome je protiv EU integracija čak 44 odsto, dok je 35 odsto “za”, a 21 odsto ne zna ili ne želi da se izjasni.

EU perspektiva, kaže Milivojević, dugo traje bez sadržaja koji se može osetiti.

– Dosta toga je podređeno cilju da Srbija pristupi EU, ali se to uvek uslovljava – naveo je Milivojević, ocenivši da je priznanje Kosova ključni pritisak i da to deluje na raspoloženje ljudi.

Podrška regionu na evropskom putu

Pomoćnica državnog sekretara SAD Karen Donfrid i Gabrijel Eskobar iz Beograda putuju u BiH 27. aprila, a dan kasnije su u Skoplju i Tirani. Balkansku turneju 29. aprila završavaju u Podgorici.

Kako se navodi, u BiH će ohrabriti zvaničnike da nastave učešće u institucijama na svim nivoima vlasti i unaprede funkcionalnost i reforme kako bi BiH dobila status kandidata za članstvo u EU.

U Skoplju će zvaničnicima vlade Severne Makedonije signalizirati snažnu podršku SAD pregovorima o pristupanju EU i zahvaliti im na kontinuiranoj pomoći Ukrajini. U Tirani će zajednički obeležiti vek američko-albanskih diplomatskih odnosa i preneti i snažnu podršku pristupanju Albanije Uniji i regionalnoj ekonomskoj integraciji.

A u Podgorici će preneti potrebu da se ubrza rad na evroatlantskom putu Crne Gore i pristupanje EU, kao i jačanje članstva u NATO i podrške zajedničkim vrednostima, uključujući borbu protiv korupcije.