pixabay
Stroga pravila za zanatlije

Evropska unija je, propisom o produžetku veka trajanja električnih uređaja, početkom proleća “jednim udarcem ubila dve muve”, zaštitila potrošače i smanjila otpad. U posao zaštite građana dala se i Srbija, ali od majstora koji udaraju “po džepu”, pa će, prema novini u Zakonu o zaštiti potrošača, morati da obaveste mušteriju kada cena popravke prelazi 5.000 dinara (42 evra) i da dobiju “napismeno” da klijent pristaje na cenu.

U EU, zahvaljujući “pravu na popravku”, proizvođači uređaja ne samo da treba da vode računa o potrošnji električne energije, već i da kupcima obezbede rezervne delove, minimum deset godina od dana proizvodnje.

Za duži vek aparata

Ovu EU regulativu, trebalo bi da sledi Srbija, kaže za “Vesti” predsednik Centra za zaštitu potrošača Forum Jovan Jovanović.

Suština je, prema njegovim rečima, da su današnji električni uređaji, uglavnom, nekvalitetno izrađeni, pa je, kako ističe, propis EU odličan i što ga pre Srbija usvoji to bolje za nju i građane.

– Govorimo o cirkularnoj ekonomiji, a jedna od njenih stavki produžetak veka aparata i uređaja, kao i obezbeđivanje servisiranja kućnih uređaja. Na način na koji to radi EU se štiti životna sredina, jer se smanjuje otpad, ali se štiti i građanin koji, po isteku garancije, više ne mora da kupuje nove kada se pokvare stari električni uređaji – pojasnio je Jovanović.

Prema EU propisima, većinu kućnih uređaja popravljaće majstori koje kontrolišu proizvođači aparata i uređaja. Ta pravila u okviru Direktive o ekološkom dizajnu produžavaju život mašinama za veš, šporetima i frižiderima, jer istraživanja kažu da, ako bi mašine za veš bile korišćene u Evropi samo godinu duže nego što je sada slučaj, učinak na klimu bi bio kao da je na putevima 133.000 automobila manje.

U Srbiji uvođenje “proračuna” popravke prvenstveno će važiti za električare, vodoinstalatere, zidare, molere, keramičare, ali i frizere i kozmetičare. Ukoliko popravka ili usluga pređe 5.000 dinara, zanatlija će morati da kaže kupcu, a ako to ne učini, mušterija može da ne plati.

– Propisan je veći stepen odgovornosti kako bi potrošač u startu razumeo koju cenu treba da plati. Ukoliko ste se dogovorili koliko nešto košta, majstor nema pravo da naplati više, a ako ipak to uradi imate pravo da ne platite ništa preko dogovorenog iznosa – kažu u Nacionalnoj organizaciji potrošača Srbije (NOPS).

Crno na belo

Potrebno je, kako ističu, da postoji napismeni proračun i cena troškova koji treba da posluži kao dokaz da bi potrošač mogao da se žali.

– Bez toga, nemamo pravo da uložimo bilo kakvu reklamaciju i da se žalimo na uslugu – pojašnjeno nam je uz upozorenje da kada neko angažuje majstora ili drugog pružaoca usluga, prvo treba da proveri ima li registrovanu radnju i da li je pravno lice i preduzetnik.

Napominju da kada majstor kaže cenu, treba da je pruži napismeno, a fiskalni isečak nije potreban, već je dovoljno da na papiru stoje podaci.

Desi li se, prema njihovim rečima, da cena usluga bude veća od dogovorene, majstor mora da obavesti klijenta, a klijent da odluči da li pristaje da se usluga izvrši.

U situacijama kada majstor treba prvo da rasklopi uređaj ili na drugi način dijagnostikuje kvar, kako ističu, takođe mora da obavesti mušteriju kakav je problem i koliko će to koštati.

– Ako hoćete da se usluga obavi onda dogovorite cenu. Ako vam cena ne odgovara ne morate da prihvatite, ali majstor je dužan da vrati uređaj u prvobitno stanje. On tada može da naplati radni sat i trošak dolaska i vremena koje je proveo. Cena dolaska i radnog sata takođe treba da bude istaknuta na početku i kupac mora unapred da zna koliko će koštati da majstor dijagnostikuje kvar – kažu u Nacionalnoj organizaciji.

Vidljiv cenovnik

Svako ima pravo da napravi cenovnik i istakne ga da bude vidljiv. Negde je kafa 100, a negde 300 dinara, a kupac odlučuje koju će popiti.

– Ako majstor uslugu naplati 500 dinara, a drugi 3.000, njihovo je pravo, sve dok je kupac na vreme obavešten. Satnica za majstore je od 500 do 1.000 dinara, a naplaćuju dolazak da pokriju troškove goriva i vremena, što mnogi ne znaju. Ako postoji ponuda na sajtu, kupac je dužan da se informiše, a majstor da predoči trošak dolaska. Treba se informisati da na kraju ne dođe do greške u proračunu. Takođe, ako uočite nepravilnost, treba prijaviti inspekciji – kažu u NOPS i dodaju da se na cenu usluga ne može žaliti, ma kolika bila, ako je kupcu unapred predočena.

Po glavi 16 kilograma otpada

Stanovnici Evrope, kako pokazuju istraživanja, svake godine proizvedu više od 16 kilograma električnog otpada po osobi. Gotovo polovina tog otpada su pokvareni kućni aparati. Pritom u zemljama EU koje su najrazvijenije, reciklira se tek oko 40 odsto, dok ostaje čak 60 procenata potencijalno opasnog materijala.

Švedska smanjila porez

Zakoni koji garantuju “pravo na popravku” usvojeni su još 2018. godine u nekoliko američkih država, ali ne i na nacionalnom nivou. Švedska je otišla dalje od drugih zemalja EU, tako što je smanjila porez na dodatnu vrednost za popravke i rezervne delove.

Zahtev da se osigura “pravo na popravku” deo je mera EU za ekološki dizajn proizvoda, u okviru kojih će takođe biti revidirano označavanje energetske efikasnosti kućnih aparata.