Vesti
Odličan đak: Marija Mara Milanović

Nakon što su se tokom vaskršnjih i prvomajskih praznika lepo proveli i odmorili, napunili baterije i pripremili za nova pešačenja, a i pojačano učenje, jer se bliži kraj školske godine, Stefanu Pendiću, Mariji Milanović i Nikoli Petronijeviću, siromašnim đacima pešacima za Golije i Rogozne stigla je nova pomoć naših čitalaca iz dalekog sveta. Tačnije, Stefanu i maloj Mari iz daleke Australije, a Nikoli Petronijeviću iz Švajcarske.

– Iz Sidneja, od dobrotvora O. V, koji mi pomaže još od osnovne škole, stigla mi je redovna mesečna stipendija od 370 dolara, od koje se školujem, a i koliko god mogu pomažem mojim siromašnim roditeljima Vladanu i Radi i bratu Srđanu. Da nije ove stipendije, koja nam je zlata vredna, jer drugih prihoda nemamo, verovatno ne bih završio ni osnovnu školu, niti bih sada bio u Novom Pazaru, gde pohađam treći razred Srednje tehničke škole, odsek za dizajn kože i tekstila. Želja mi je da postanem modelar obuće, a ako bude prilike i finansijskih mogućnosti, možda ću upisati i neki fakultet na ovdašnjem Državnom univerzitetu – priča Stefan Pendić iz zabitog sela Đonlije na Goliji, dugogodišnji štićenik našeg Humanitarnog mosta.

Mala Marija Mara Milanović iz zabitog Žunjevića na Rogozni pohađa treći razred osnovne škole i svakodnevno pešači, dobar je đak.

– Mnogo nam znači pomoć koju nam poslednjih meseci redovno šalje dobrotvor Marko iz Sidneja. Živimo u trošnoj kućici, bez kupatila i sa zemljanim podom i jedva opstajemo na opusteloj planini, jer tata Milan i mama Eva u bespuću i daleko od grada nemaju nikakvog posla. Samim tim, ni mogućnosti da zarade neki dinar – priča mala Mara.

Stasao mladić: Stefan Pendić

Ističe i da su čitaoci “Vesti” spasli nju i njenu porodicu kupivši im kravu, kozu, konja, zaprežna kola, motornu testeru, frižider, televizor…

– Pokušaću da od ove donacije-stipendije, namenjenoj za moje školovanje, odvojim bar neki dinar za mobilni telefon. Imala sam jedan stari “pametni”, ali se on pokvario. Novi je skup, pa ću pokušati da dođem do nekog polovnog. Mnogo bi mi značio i za školu, pomoći ću roditeljima da kupe brašno i druge namirnice – dodaje Mara i moli nas da dobrom Marku iz Sidneja i njegovoj porodici prenesemo veliku zahvalnost i najsrdačnije pozdrave.

Za razliku od Stefana, koji već godinama ima stalnu stipendiju, i Male Mare, koja poslednjih meseci, takođe redovno, svakog meseca, dobija pomoć od Marka iz Sidneja, Nikola Petronijević, đak pešak iz sela Joše na Goliji pomoć dobija samo povremeno. Uglavnom od naših čitalaca iz Švajcarske i Australije, ali mu i ona mnogo znači, jer mu omogućuje da se školuje. On ima samo bolesnog oca Milovana, siromaška koji ne može mnogo da mu pomogne, pa mu je svaki dinar zlata vredan, baš kao i donacija baka Jelice iz Bazela od 100 franaka. Dobri ljudi su mu sagradili i opremili kuću i omogućili mu da, nakon višegodišnjeg napornog pešačenja, u Kragujevcu upiše srednju tehničku školu i dobije jeftini đački dom, ne čemu je neizmerno zahvalan.

Nikola Petronijević

Želi da postane varilac

– Otac je ostao sam na planini, jedva čekam da tokom leta budemo zajedno, da mu umesim i ispečem hleb, skuvam mleko i operem sudove. Nakon što sam kao dete izgubio majku, sve to sam od malih nogu morao da radim. Hvala puno dobroj baki Jelici iz Švajcarske, pomoć koju mi je poslala omogućiće mi da lakše završim prvi razred, Bog neka je čuva, nju i sve druge dobrotvore koji mi pomažu. Želja mi je da postanem dobar varilac i da gradim brodove i podmornice – ističe siromašni Nikola sa Golije.

Zahvalni za život celi

Mnogi žitelji sela Đonlije, gde žive Pendići, odselili su se zbog bespuća i siromaštva.

– Ostala je još samo moja porodica jer nismo imali gde da odemo. Roditelji leti beru pečurke, kleku i šipurak da bi preživeli i ne bi mogli da mi iznajme stan u Novom Pazaru i omoguće mi školovanje. Da nije bilo stipendije iz Sidneja dobrotvora O. V, ništa od svega toga ne bi bilo moguće. Hvala mu do neba, cela moja porodica biće mu zahvalna do kraja života – dodaje Stefan i nada se da će tokom leta moći da pomogne svojim roditeljima u seči šume i potrazi za šumskim plodovima.