Youtube/Mamina Hrana - nutricionista Živka Vlajković
Živka Vlajković

Za med se kaže da je i hrana i lek. To je jedan od retkih proizvoda koji koristimo u izvornom stanju, onako kako su ga pčele napravile, bez bilo kakve tehnološke obrade.

– Kaže se da pravi pčelinji med i majčino mleko nijedna industrija ne može da napravi i da budu potpuno isti. Prave se formule koje su visoko adaptirane, ali nikada sto posto iste originalu – ističe diplomirani nutricionista i apiterapeut Živka Vlajković.

Nažalost, kada je reč o medu, i ovde su ljudi umešali svoje kalkulantske interese, pa su potrošačima ponudili proizvod koji liči na med i tako se zove, ali je daleko od zlatkaste mase koju nam daruju pčele. Toliko su usavršili tehnologiju pravljenja lažnjaka da i oni koji redovno kupuju med više nisu sigurni da li su na porodičnu trpezu izneli božansku hranu i lek, kako se često kaže za ovaj pčelinji proizvod, ili kamuflirani šećerni sirup. U jednom momentu, falsifikatori meda su toliko preplavili tržište da su se pčelari hvatali za glavu, a potrošači odustajali od kupovine.

Živka Vlajković kaže da je ključ u edukaciji potrošača, što ona redovno radi na predavanjima o značaju pčelinjih proizvoda i u knjigama o ishrani dece i trudnica u kojima ističe značaj pčelinjih proizvodima.

Nažalost, ukazuje sagovornica “Vesti”, nije lako otkriti “lažnjak”, pa čak i kada ste iskusni pčelar.

– Nekada je to tako dobar falsifikat da ga je teško prepoznati – kaže gospođa Vlajković, odskora i predsednica Pokreta potrošača Bitka za med.

Ipak, potrošači se mogu pridržavati nekoliko standardnih provera.

Prvo, važno je da med ne kupuju u trgovinama već od pčelara. U prodavnicama niste u mogućnosti da ga probate, a pored boje i mirisa, ukus je značajna stavka u proveri autentičnosti, tzv. organoleptici.

– Kada kupujete med od pčelara imate priliku da ga probate. Kada ga stavite u usta, prvo osetite med kao lopticu, jer nije med šećerni sirup od baklave koji će se trenutno rastvoriti. On mora da ima i gustinu i viskoznost koja je karakteristična za med. Takođe, treba da ima boju i izgled meda. Ako je bagremov on treba da je svetao, livadski da ima boju ćilibara. Inače, med ne treba da bude potpuno bistar i svetao. Pravi med mora da bude malo zamućen, od prisustva polena, voska… a ne kristalno bistar kao što je falsifikovani med. Znam da će neko reći da je i pčelinji med bistar ako je filtriran, ali takav med i nije izvoran i zdrav kao što je naš, domaći – objašnjava sagovornica.

Možete proveriti da li se radi o pravom medu i onom poznatom metodom kada iz kašičice ispuštate med sa visine. On tada treba da se kao vosak spušta nadole, ne sme da kaplje, već da bude u jednom neprekidnom nizu. I miris je bitan za procenu. Kada otvorite teglu sa medom, lipa treba da miriše na lipu, bagrem na bagrem. Ali, skreće nam pažnju nutricionista, i tu su falsifikatori doskočili ubacivanjem etarskih ulja.

– Jedna od metoda je i ta da kada med namažete na hleb od njega se napravi korica, dok surogat ovlaži hleb – dodaje on.

Na svakom sajmu meda preko razglasa čućete kako je prirodno svojstvo meda da se kristališe, a to nam potvrđuje i naša sagovornica.

– Ukoliko dominira više glukoza, takvi su livadski med i med od suncokreta, on će se kristalisati za mesec-dva. U bagremovom medu ima više fruktoze, odnosno voćnog šećera i to je razlog zašto on stoji duže u tečnom stanju. Može da prođe i dve godine, a da se bagremov med ne kristališe – dodaje Živka Vlajković.

Lažnjaci opasni po zdravlje

Kupovinom imitacije ne samo što ste uludo potrošili novac, već koristite proizvod opasan po zdravlje.

– Falsfikatori najčešće koriste kukuruzne, odnosno razne glukozno-fruktozne sirupe iz uvoza, koji uz pomoć određenog tehnološkog postupka postiže da proizvod liči na med. Istovremeno, oni često imaju povećan hidrosimetilfurfural (HM), koji nastaje nakon dugog grejanja meda na temperaturi višoj od 40 stepeni Celzijusa. Taj HMF dužom upotrebom u ishrani škodi zdravlju ljudi – kaže nutricionista Živka Vlajković.

Najbolji protiv kašlja

Pored prostih šećera koji nam zadovoljavaju potrebu za slatkim, u medu ima puno nutrijenata koji su važni za imunitet.

– Sadrži vitamine i minerale koji su antioksidansi i koji nam čuvaju zdravlje. Etarska ulja nam draže nervne završetke pa, zajedno sa voćnim kiselinama, pojačavaju apetit. Med uništava viruse i bakterije, podstiče apetit, reguliše probavu i generalno poboljšava imunitet. Konačno je dokazano da je on najbolji lek protiv kašlja. Čaj sa medom je bolji od svih ostalih lekova za iskašljavanje – ističe Živka Vlajković.

Sutra – Najkorisnijim bićima preti nestanak (4): Pesticide nabavljaju na crno