Ako ne postoje direktni svedoci ili dokazi, genocidna namera se dokazuje od slučaja do slučaja, a na primeru komandanta Vojske RS, generala Ratka Mladića, ta namera nije postojala kako u Srebrenici 1995, tako ni u sedam bosanskih opština 1992. godine. Dovoljno je svedoka, dokaza, ali i presuda Haškog tribunala koji to potvrđuju.

Ovo je samo zaključak prvog dana izlaganja Mladićevog advokata Dragana Ivetića u raspravi po Pravilu 98 bis. Da podsetimo, odbrana u Haškom tribunalu ima prava da po završetku dokaza tužilaštva zatraži da sudsko veće proceni validnost tih dokaza i potpuno ili delimično ukine optužnicu.
Ivetić je veći deo početnog izlaganja iskoristio navodeći konkretne primere iz optužnice i svedoke tužilaštva koji su pokušali da je dokažu. Po njegovim rečima, tužilaštvo nije uspelo da dokaže genocidnu nameru generala Mladića, što je ključna stavka haške optužnice.
– General Mladić je pred visokim predstavnicima Unprofora izdao direktna naređenja da se svi civili koji to žele izmeste iz Srebrenice, ali i da se izvrši predaja najmanje 5.000 muslimanskih vojnika koji su se u Srebrenici izmešali sa civilima – kazao je Ivetić i dodao da je tužilaštvo genocidnu nameru pokušalo da dokaže preko jednog od pripadnika Unprofora, Kina Gorija, ali da su svi drugi pripadnici mirovnih snaga UN svedočili drugačije.

– Ukoliko postoji nečija krivica za prisilno izmeštanje, deportaciju, muslimanskih civila iz Srebrenice, onda za to treba da budu optuženi UN i Holandija jer su sproveli taj transfer. S druge strane, i veštak tužilaštva Ričard Batler je potvrdio da je kolona muslimanskih vojnika kod mesta Šušnjari bila legitiman vojni cilj, zato što su pod okriljem civila pokušali u borbi da se probiju iz Srebrenice.
Objašnjavaju da tužilaštvo nije dokazalo ništa ni iz tačke 1 optužnice, odnosno genocid u sedam opština Bosne. Ivetić je citirao i više haških oslobađajućih presuda za istovetne optužbe protiv Krajišnika, Brđanina, Stakića i Sikirice.
– I u slučaju Radovana Karadžića ta optužnica je prvobitno izbačena, ali je uvrštena posle odluke Žalbenog veća da postoji dovoljno elemenata za "krivicu u osnovi". Međutim, ta odluka je doneta bez dovoljno potkrepljenih dokaza – naglasio je Ivetić.
Odbrana u maju |