youtube/Splitv Videoportal
Marko Perković Tompson (Foto: Arhiva)

Rehabilitacija ustaštva je na delu, bio je odgovor predsednika Samostalne demokratske srpske stranke Milorada Pupovca za fizičke napade na Srbe u Hrvatskoj i vrlo izraženi šovinizam. Hrvatsku je okarakterisao kao faktor nestabilnosti na prostoru bivše Jugoslavije. Krajnje je vreme za novu generaciju političara u Hrvatskoj, smatra bivši srpski zastupnik u Saboru Dragan Crnogorac iz Vukovara koji objašnjava da to treba da budu ljudi koji će raditi na dobrim međuljudskim i međunacionalnim odnosima.

– Potrebni su mlađi, neopterećeni političari u Hrvatskoj da rasterete napete odnose. Ovi sadašnji uporno bilduju nacionalizam i proklamuju priču kako su Hrvati bolji narod od drugih. Oni su i najveći krivci za sadašnju situaciju koja je u poslednje vreme naoštrena zbog predstojećih decembarskih predsedničkih izbora, ali i zbog činjenice da Hrvatska ulazi u godinu izbora za parlament – pojašnjava Crnogorac za “Vesti” uz napomenu da će ova naelektrisana situacija potrajati zbog izborne kampanje. Srbija je hrvatska glavna meta, jer prema rečima našeg sagovornika, Hrvatima je zgodno da je okarakterišu kao najveću prepreku njihovoj samostalnosti, pa je ta teza s godinama postala floskula.

– Napadaju Srbiju, radi podizanja rejtinga i pretvorili su je u dežurnog krivca. Samo im je jedno vreme Slovenija bila na tapetu zbog razgraničenja, ali su se opet vratili na Beograd – ukazao je Crnogorac.

Kao primer navodi ponašanje hrvatske predsednice Kolinde Grabar Kitarović na jednoj TV stanici.

– Predsednica je tokom intervjua je lupala šakom o sto i uzvikivala kako nijedan srpski tenk više neće ući u Vukovar, mada tako nešto niko

u Srbiji nije pomislio – naveo je ovaj političar, napominjući da se na delu uverio da se narod ne ponaša kao političari i da je građanima tih svađa preko glave.

– Hrvatska očito ne može da se reši ustaške NDH u kojoj su ubijani Srbi i drugi narodi, već povampiruje nacizam. Pošto nailaze izbori, nastaviće se taj politički cirkus i zapaljiva nacionalistička retorika. Nadam se samo da će ostati na verbalnom nivou da političarima više neće biti potrebni fizički sukobi – rekao je Crnogorac pridružujući se tako onima koji su uvereni da je napad na Srbe u kafiću kod Knina bio unapred organizovan.

Inače se situacija u Hrvatskoj, kako je ukazao Milorad Pupovac, pogoršava se od 2014, a incidenti su prestali dolaskom na vlast premijera Andreja Plenkovića 2016. godine, ali samo na kratko. Taj mir je ubrzo narušen razmirica i razmenom diplomatskih nota Beograda i Zagreba, a višemesečni spor se vodio prvo zbog migranata sa Bliskog istoka koji su posle mađarskih rampi iz Srbije išli ka Hrvatskoj, pa zbog zahteva da Srbija promeni zakon o univerzalnoj jurisdikciji za ratne zločine, a sporenja je bilo i oko hrvatske rehabilitacije, ustaškog zločinca Alojzija Stepinca.

Važan faktor razdvajanja dva naroda je što vlast u Hrvatskoj i dalje veliča i slavi vojnu operaciju “Oluja” kada je pobijen veći broj Srba, a proterano četvrt miliona, dok Srbija tog dana tuguje i seća se žrtava.

Smeta im i muzika

Hrvati su burno reagovali kad su saznali koliko srpskih muzičara dolazi na njihov popularni festival, Rujanfest koji se održava od 13. do 22. septembra u Zagrebu. Zbog burne reakcije prošle godine je otkazan koncert Bajage i instruktora na Danima piva u Karlovcu , a sada se bend našao na meti pojedinaca iz Hrvatske, ovaj put zbog nastupa na Rujanfestu. Uz njega i Seke Aleksić, Miroslava Ilića i Željka Samardžića, zbog najavljenog nastupa na Rujanfestu.

Beg u EU

– Hrvatska je dobila, odnosno može se reći, poklonjene su joj avnojevske granice, i postala je samostalna država, pa članica NATO i EU. Kada je sve završeno i treba organizovati društvo, političari na vlasti ne rade na boljitku građana, ne otvaraju fabrike i nova radna mesta, pa je već 300.000 ljudi otišlo iz zemlje. Pošto nemaju pravi odgovor, ne znaju šta drugo da rade već se hvataju za nacionalizam. Očito takva retorika još uvek pali u, za njih, zadovoljavajućem delu biračkog tela koje je preostalo posle radnog egzodusa iz Hrvatske u EU – priča Dragan Crnogorac.

Sutra – Nema mira ni tri decenije posle rata (3): Vrteška oko Dejtona