Udeo osoba migrantskog porekla zaposlenih u saveznoj upravi u Nemačkoj doduše raste, ali veoma sporo. I dalje su ti poreklom doseljeni stanovnici neravnopravni, brojčano nedovoljno zastupljeni, a pritom i diskriminisani, navodi se u najnovijoj studiji sačinjenoj na temeljima istraživanja koje je naručila bivša savezna vlada u Berlinu.
Lane je u državnoj upravi radilo 16,2 odsto osoba migrantskog porekla, a to je 3,1 odsto više nego u prethodnoj godini. Međutim, statistika kaže da došljaci istovremeno čine grupaciju od 31,9 odsto od ukupnog broja zaposlenih u Nemačkoj, što je gotovo dvostruko više od već spomenutog broja službenika u državnoj upravi.
U to ime je opunomoćenik za pitanja integracije Natali Pavlik javno izrazila žaljenje zbog “nedovoljnog korišćenja mogućnosti doseljenih osoba u javnim službama”.
– To moramo da promenimo, rekla je ova političarka iz redova Socijaldemokratske partije i tome dodala ustaljenu frazu da bi “mešoviti sastav bio preduslov za uspešniju upravu, orijentisanu ka budućnosti, koja bi istovremeno realno predstavljala nemačko društvo”.
Pritom se Pavlikova pozvala na koalicioni ugovor dve danas vladajuće stranke u Nemačkoj (CDU/CSU i SPD) u kojem se traži ofanziva u oblasti zapošljavanja kojom bi se ciljno uvodile u javne službe osobe sa migrantskim poreklom.
Muke na poslu su česta pojava. Svaki četvrti zaposleni u upravi požalio se da zbog svog migrantskog porekla na radnom mestu trpi potcenjivanje i omalovažavanje od strane nemačkih kolega.
Nemački jezik
Autor ovih redaka je kao dopisnik iz Berlina upoznao mladu advokaticu srpskog porekla, rođenu u Nemačkoj gde je završila studije i položila sve neophodne ispite, koja se požalila na grubi nastup nemačkog kolege koji joj je cinično rekao “Vi dobro govorite nemački”, na šta mu je ona odmah uzvratila “I vi takođe”.
Податак је тачан јер дискриминизација је велика тако да је страшно помислити да странац добије такву позицију,овакви случајеви су усамљени.