Nemačka ima ambiciozne klimatske ciljeve – postići ugljeničnu neutralnost do 2045. i čak negativne emisije nakon 2050. godine. Ipak, na putu ka zelenijoj budućnosti stoji veliki izazov: nedostatak stručne radne snage.
S budžetom od 500 milijardi evra za infrastrukturne planove, od čega je 100 milijardi namenjeno Fondu za klimu i transformaciju, Nemačka je jasno pokazala svoju posvećenost zelenoj tranziciji.
Međutim, studija Nemačke privredne komore (DIHK) upozorava na zabrinjavajući manjak od čak 560.000 radnika u 250 ključnih zanimanja neophodnih za energetsku tranziciju. Samo u sektorima solarne energije, vetra i vodonika, biće potrebno dodatnih 300.000 kvalifikovanih radnika u narednih deset godina.
Ovaj manjak otvara značajne prilike za studente i mlade profesionalce, jer, kako ističe portal Studying-in-Germany.org, pronalaženje obrazovnih programa koji obučavaju za poslove u „zelenim“ sektorima ključno je za buduću karijeru i doprinos borbi protiv klimatskih promena.
Iako 21 odsto nemačke radne snage već radi na poslovima sa ekološkom komponentom, neka područja beleže posebno veliku potražnju. Među njima su energetski sistemi, gde su traženi stručnjaci za obnovljive izvore energije, industrijski sektor – naročito u proizvodnji čelika i teškoj industriji – zatim građevinarstvo i urbani razvoj, sa potrebom za planerima i inženjerima sa znanjem o održivosti.
Sektor mobilnosti i transporta traži stručnjake za električna vozila i punionice, dok digitalne tehnologije i rad s podacima zahtevaju analitičare i softverske inženjere koji će podržavati zelene inovacije.
