Fonet

Urednica ekonomske rubrike dnevnog lista “Politika” Jasna Petrović Stojanović rekla je da bi, prema informacijama kojima raspolaže, Amerikanci da preuzmu 11,3 odsto koje je “Gasprom” nedavno preneo na svoju ćerku firmu. Teško da će Rusija zaista geopolitički odavde da ode, navodi ona. “Meni se čini da će Rusi ipak doneti racionalnu odluku”, kaže stručnjak za menadžment državne uprave Mihajlo Rabrenović.

Moskva predlaže da Amerikanci preuzmu deo NIS-a od “Gasproma”, a srpska kompanija da počne da kupuje naftu iz SAD. Zauzvrat, Naftna industrija Srbije bila bi pošteđena sankcija Vašingtona, koje bi trebalo da stupe na snagu 9. oktobra.

Urednica ekonomske rubrike dnevnog lista “Politika” Jasna Petrović Stojanović je rekla da predlog Rusije nije dovoljan.

“To je samo jedan od uslova, prema informacijama kojima ja raspolažem. Drugi uslov je da oni dobiju neki udeo u vlasništvu NIS-a. Juče je spomenut taj jedan procenat. Amerikanci nisu ni tim zadovoljni i zato se ide na ovu dopunu koju će NIS danas poslati, najverovatnije, kao dopunu te dokumentacije. Prema mojim informacijama, oni bi da preuzmu 11,3 odsto koje je nedavno Gasprom preneo na svoju ćerku firmu“, rekla je ona.

Prema njenim rečima, male su šanse da će ruska strana na to da pristane, jer to bi zaista bio veliki ustupak.

Ko kome čini ustupke

“Ali sa druge strane, ukoliko to i dođe, nikako ne treba to da gledamo da je to neko popuštanje Rusa pred Amerikancima, već da je to ustupak Srbiji. Mi smo jedina zemlja koja Rusiji nije uvela sankcije. I u tom slučaju bi sankcije bile potpuno ukinute, ne bi više bilo pomeranja po sistemu antibiotika – na svakih mesec dana. Naravno, to je proces koji bi potrajao, ali to je uslov svih uslova, ukoliko do takvog dogovora dođe, da onda NIS bude skinut sa liste sankcija“, navela je Petrović Stojanović.

“NIS čestica u mozaiku”

Rabrenović se slaže sa gošćom, ali dodaje da je ovo deo jednog šireg istorijskog procesa koji ima svoje vremensko trajanje.

“Rusi se povlače postepeno sa ovog područja, 2003. godine su bataljoni otišli sa Kosova i Metohije uz neko obrazloženje, a zadnjih 25 godina imamo promenu da smo okruženi ne više zemljama dobrim delom Varšavskog pakta, nego Evropske unije i NATO pakta. I to je jedno prekomponovanje. Mnoge vojske su prolazile raznim područjima, pa i ovim. Ovo je sad jedan period dominacije u usponu SAD, gde je EU samo jedan satelit. Tako da položaj i perspektivu Naftne industrije Srbije vidim samo kao jednu česticu u tom mozaiku“, naveo je Rabrenović.

Dodaje da “sankcioni pritisak“ služi da se istisne taj ruski kapital.

To ima dobre i loše strane, ali u svakom slučaju to je trend. Važno je da se taj proces odvija na taj način da građani i privrede ne trpe. Moglo se videti iz takozvanih slabih signala u strategojskom menadžmentu, kada su prebacili tih 11,3 odsto, da će ići u tom smeru, s tim da se pokušavalo i sa nekim blažim merama, ali to je deo jednog procesa. Od pre dve godine ne ide ruska nafta, otežano je snabdevanje, objašnjava Rabrenović.

Smatra da će se Rusi snaći sa Indijcima, Kinezima jer je to deo jednog šireg globalnog trenda i da će se uz manje ili više trzavica kompromis naći.

Kako kaže, ostaje da se vidi da li će to biti potpuno istiskivanje ruskog kapitala ili da on ostane u meri da ne može više da sam oformi organe upravljanja, da jednostavno ne može da donosi bitne odluke.

Da li će Amerikanci terati do kraja

Odgovarajući na pitanje šta je izglednije, kaže da mu se čini da će Amerikanci terati do kraja.

“To je kao u teoriji igara gde vozač kome drugi vozač ide mu u susret, čupa volan, baca ga i pokazuje da će on ići pravo, da ovaj mora da se skloni. Tako da za sada je taj pravac. Da li će se skloniti obojica ili će doći do nekog sudara gde bi trpeli jedino građani i privreda, gde bi nam bilo otežano poslovanje, poslali bi jednu lošu poruku u svet da smo zemlja koja ne može da uredi položaj jedne od svojih najvažnijih kompanija, ali nadamo se da to ide u pravcu neke stabilizacije uz velike probleme koji postoje“, objasnio je na primeru.

Sa druge strane, Petrović Stojanović ne veruje u scenario da će Amerikanci “terati do kraja“ da se istisne ruski kapital.

“Apsolutno ne verujem, mislim da prvo geopolitički to Rusija sebi ne bi dozvolila, jer što se tiče samog biznisa, to je za njih kap u moru. Poslovno, NIS njima je ništa u prihodima, ali geopolitički je vrlo važno. I kad su kupovali NIS, došli su iz tih razloga, ne zato što bi zaradili ne znam kakve pare. Mi smo na gubitku, dakle, odlaskom NIS-a, budžet je na gubitku, a teško da će Rusija zaista geopolitički odavde da ode“, istakla je urednica u “Politici“.

Oni imaju taj luksuz da mogu da sačekaju da prođe sve i da onda nastave dalje da funkcionišu, ali mi nemamo taj luksuz, dodaje ona.

Snalaženje u hodu

“Moramo da se snalazimo u hodu, jer NIS pokriva 70 odsto tržišta, jer puni budžet sa 10 odsto, mi nemamo taj luksuz da to trpimo. Hajde da verujemo u sve te zalihe da bi nekako pregurali, ali ako zaista sankcije budu uvedene, odnosno budu počele da se primenjuju i to potraje, biće problema“, rekla je Petrović Stojanović.

Odgovarajući na pitanje da li ovaj potez Rusa treba povezati sa nedavnim prebacivanjem Gaspromovog udela u NIS-u od 11,3 odsto ćerki firmi Intelidžensu, Rabrenović kaže da je to bio slab signal da Rusi jednostavno rade to popuštanje, ali postepeno, traže neki balans.

Prema njegovim rečima, otvara se pitanje u kom pravcu će ići i dokle će se ići.

Bez borbe na tržištu, istiskivanje ruskih preduzeća
Rabrenović je rekao da Amerikanci nemaju nikakvu posledicu od ovakve politike. “Rekao bih da je to kontinuitet Bajdenove odlazeće administracije koji je vrlo rado prihvatila Trampova administracija”, navodi on.

“I Amerika hoće da prodaje više gasa, više nafte i to može lakše da učini ne borbom na tržištu, pod nekim uslovima konkurencije, nego administracija vrši pritisak, istisnuli su brojna ruska preduzeća iz Evropske unije i to je taj jedan pravac“, kaže Rabrenović.

“Diplomatskim naporima smo uspeli da učinimo odlaganja, ali ostaje pitanje onda i kakav će biti imidž Rusije i njene uprave u situaciji da Amerikanci opstanu u sankcionom pritisku, a da Rusi kažu – baš nas briga za srpski narod, baš nas briga za srpsku privredu, ali mi hoćemo po svaku cenu da ostanemo tamo, makar to bila gomila gvožđurije koja ne može više da vrši platni promet, ne može više ništa da radi”, kaže Rabrenović.

Racionalna ruska odluka

Ako se primene sankcije do kraja, ovde nijedna banka ne bi smela da vrši platni promet i onda je nezamislivo dalje poslovanje NIS-a, dodaje gost Jutarnjeg programa.

“Meni se čini da će Rusi ipak doneti racionalnu odluku, zašto ne opstaju u tom pritisku u Rumuniji, zašto ne opstaju u Bugarskoj, nego su dali oglas da prodaju 22 pumpe u Bugarskoj. I to je samo jedan od primera. Tako da, mislim da jedna je stvar ta politička retorika, zapaljiva i tako dalje, a druga je stvar kakvi će se dogovori naći. Ali to su dve velike zemlje, Rusija i Amerika. One će možda napraviti neki dil da se ovde neki ustupak učini, a negde drugde da se popusti Rusima i tako dalje“, kaže on.

Ističe da oni nisu dva ravnopravna partnera. “Amerika je uvela sankcije Rusiji. Nije uvela Rusija sankcije Americi. Okruženi smo zemljama Evropske unije, NATO pakta i to pokazuje da taj zapad želi možda da uredi pitanje ovde”, kaže Rabrenović, ukazujući da će se videti da li će se napraviti neki kompromis.

Šta možemo da uradimo

Jasna Petrović Stojanović podvlači da smo mi kolateralna šteta od početka.

“Ako Rusija uradi nešto, uradiće to, pre svega zbog države Srbije. Da nama napravi ustupak, zato što je situacija zaista teška. Opet ponavljam, zbog sankcija koje nismo uveli. Šta nam je činiti? Pa snabdevaćemo se od drugih naftnih kompanija koje postoje na tržištu“, rekla je ona.

Odgovarajući na pitanje šta bi to značilo za cene, navodi da ne mora da znači da će cene odmah skočiti.

“Sve zavisi po kojoj će se ceni nabavljati ta nafta. Ako će to biti američka nafta, to neće biti nafta iz Teksasa. To će biti nafta koja je kupljena od nekih trejdera na nekom moru koja će biti dovedena do Janafa i kasnije do rafinerije. Znači, sad sve zavisi od troškova transporta. Mi imamo uredbu koja je trenutno na snazi i država tako i određuje cene goriva. Ne mogu da kažem sa sigurnošću da bi došlo do poskupljenja goriva. Sve zavisi od milion drugih faktora“, zaključila je Petrović Stojanović.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here