Hadži Marko Vujičić
Portreti kao ikone: Izložba privukla brojne Čačane

U susret 15. novembru i desetogodišnjici od smrti najomiljenijeg poglavara SPC, u Čačku je izložbom njegovih portreta i duhovnom akademijom ovog vikenda završena tradicionalna manifestacija Dani patrijarha Pavla, koji su počeli 27. septembra u manastiru Blagoveštenje, u maloj Svetoj gori – Ovčarsko-kablarskoj klisuri.

Lečenje u Vujnu

– Reč je o čoveku koji je živeo jevanđelje i dok je bio na tronu što mnogi nisu mogli da shvate ili su shvatali pogrešno. Nije nimalo slučajno što je ova manifestacija započeta u Čačku 2016. zato što je bio vezan za ovaj grad. Bio je iskušenik u manastirima Vujan, gde je napravio čuveni Vujanski krst, zatim u manastiru Trojice, da bi se u Blagoveštenju i zamonašio. Patrijarh je celog svog života dolazio u Blagoveštenje tokom odmora, i to je izgledalo kao da se zapravo vraćao u svoju kuću, bez obzira na to da li je u tom periodu bio monah, episkop ili patrijarh – priča inicijator i glavni organizator ove manifestacije, prof. dr Drago Milošević.

Na duhovnoj akademiji besedio je proslavljeni srpski glumac Petar Božović, a nastupio je i crkveni hor Prepodobni Rafailo Banatski iz Zrenjanina.

Bard srpskog glumišta ocenio je patrijarha kao “moralni rentgen” .

– Posle susreta sa njim u sebi osećate da niste sve rešili sa sobom – kazao je kratko Božović i ispričao da je često imao priliku da bude u njegovoj blizini.

– Jednom smo se susreli u Železniku kod Beograda, a on je baš voleo da ide po malim crkvama. Kada sam stigao, iza hrama sam zatekao sveštenika kako pali cigaretu i upozorava me, kao dete koje se plaši roditeljske kazne: “Patrijarh je tu.” Kada se sve završilo, neko je predložio da ga odvezu nazad kolima i počeli su da se osvrću, a njega već nije bilo, niko nije mogao da kaže kada i kako je otišao. A on je, zapravo, otišao, preselio se zauvek u naša srca i naše duše – emotivno je poručio Božović.

Vreme iskušenja

Dani patrijarha Pavla započeli su 27. septembra u Ovčar Banji svetom arhijerejskom liturgijom u crkvi manastira Blagoveštenje na Kablarskoj steni i otvaranjem tradicionalne, četvrte rezbarske kolonije krstova.

Tokom ovog vikenda u Domu kulture je otvorena i izložba portreta njegove svetosti rad dugogodišnjeg urednika “Pravoslavlja”, Hadži Marka Vujičića, koji je kazao da je patrijarh Pavle bio duhovni gorostas koji je obeležio 20. i početak 21. veka.

– Patrijarh Pavle je bio na čelu broda Srpske pravoslavne crkve u veoma teškom vremenu raspada SFRJ, građanskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, teškog perioda sankcija međunarodne zajednice, pada Republike Srpske Krajine, egzodusa srpskog naroda iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, ali i bombardovanja NATO SR Jugoslavije, dolaska prognanih sa Kosova i Metohije, gde je kao episkop raško-prizrenski proveo 33 godine… – naglasio je Vujičić i podsetio da se desetogodišnjica od upokojenja patrijarha odvija u godini kad se obeležava i 105 godina od njegovog rođenja, ali i značajni jubileji za Srpsku pravoslavnu crkvu – 800 godina autokefalnosti i 800 godina manastira Mileševe.

Izloženo 33 portreta

Na izložbi je predstavljeno 33 portreta patrijarha Pavla, a autor, Hadži Marko Vujičić objašnjava da su nastali u periodu dok je bio student Pravoslavnog bogoslovskog fakulteta u Beogradu, a zatim i urednik fotografije u “Pravoslavlju”.

– Fotografija Patrijarha Pavla na odru, u Sabornoj crkvi, nastala je kada sam obavljao časnu i odgovornu dužnost veroučitelja, i kada su stotine hiljada ljudi dolazile da se oproste od Njega, tokom četiri dana, gde je On, samo blago utonulih očiju i lica svetačke boje, čekao odlazak Tvorcu – otkriva Vujičić.

Na jevanđeljskom putu

Idejni začetnik priredbe, univerzitetski profesor dr Drago Milošević ističe da je sve počelo sa rezbarskom kolonijom pre četiri godine, a da sada ova kolonija ima ogranke u Nikšiću, Prizrenu, Kućancima i Gacku.

– U slavu i čast čoveka koji je, kako je rekao Matija Bećković, bio “niti manji rastom, a da se više vidi iz daljine”. Mi ne trebamo Pavlu, treba on nama, da se učimo na njegovom ovozemaljskom životu, on se priključio jevanđeljskom putu, on se uzneo na nebo baš odavde iz Čačka, pa je došao između Ovčara i Kablara. Sve što je uređeno za ovu manifestaciju, od plakata pa dalje, nisu to obične slike, to su ikone i sve se to čuva. Jednog dana imaćemo priliku to da gledamo i svedočiće da smo na početku krenuli baš kako valja – ističe Milošević.

Nagradu proti Aranđelu Daniloviću

Na rezbarsku koloniju Krst patrijarha Pavla ove godine je prispelo osam radova od sedam autora, a prvu nagradu dobio je protojerej stavrofor Aranđel Danilović iz Gornjeg Milanovca. Drago Milošević otkriva za “Vesti” da je na ideju da organizuje rezbarsku radionicu u čast patrijarha Pavla došao 2015. godine, a da su već od sledeće počeli da pristižu prvi radovi.

– Čuveni Vujanski krst patrijarh je izdeljao 1946. godine nakon što se izlečio od tuberkuloze u manastiru Vujan. Da ne bi zarazio preostalu bratiju njemu su hranu donosili do ćelije, a on je vreme uglavnom provodio pored groba vujanskih svetitelja gde se i molio pošto mu je dalje bio zabranjen pristup. Mada su mu svi predviđali tri meseca života, on je bez ijednog leka preživeo i u znak zahvalnosti je britvicom izrezbario krst koji je u znak zahvalnosti priložio manastiru – kaže Milošević.

Na pozadini tog krsta sa raspećem patrijarh je urezao: “Manastiru Vujnu, po isceleniju, priložio rab Božji Gojko, 1946. godine.”

Vispren i duhovit

Prateći ga tokom službenih odlazaka van Srbije, Hadži Marko Vujičić otkriva anegdotu tokom posete ruskom patrijarhu Alekseju Drugom 2004. godine.

– Tik pošto je patrijarh Pavle odlikovan ordenom Svetog Vladimira, seo je sa patrijarhom Aleksejem koji je prvi započeo priču: “Vaša svetosti, čujem, bili ste na dužem putu”, na šta mu patrijarh odgovori: “Jesam, bio sam u Australiji.” Aleksej ga na to upita da li je posetio i Novi Zeland. Patrijarh Pavle mu je hitro odgovorio : “Nisam. To ću za drugih sto godina. Prvih sto godina je teško putovati, ali drugih sto godina je mnogo lakše.” Obojica su se nasmejali – otkriva Vujičić i dodaje da je u ruskoj delegaciji tada bio i mitropolit Kiril, tadašnji šef crkveno-spoljnih poslova, a sadašnji ruski patrijarh.