
Svaka devojčica maštala je o svom princu, glamuroznom životu na nekom dvoru, kruni na glavi, a ima i onih koje su taj san ostvarile. U modernom svetu nije tako nepremostiva prepreka da obična devojka postane deo kraljevske porodice.
Pre nego što je postala kraljica Holandije, lepa Argentinka Maksima Zoregijet bila je sasvim obična devojka, po profesiji bankarka. Diplomirala je ekonomiju 1995. godine, a za kralja zemlje vetrenjača Vilijema Aleksandera udala je početkom 2002. godine, sa kojim je rodila tri ćerke, princeze Amaliju, Aleksiju i Arijanu. Maksima i Vilijem upoznali su se 1999. godine u Sevilji, na odmoru, ali tadašnji princ nije želeo da otkrije svoje poreklo tada običnoj devojci. Predstavio se kao Aleksandar i nije mnogo pričao o svojoj porodici. U početku su bili samo prijatelji, a ona je tek kasnije saznala da je on budući kralj Holandije. Maksima potiče iz ne tako poželjne porodice, jer joj je otac bio jedan od ministara argentinske vojne hunte koja je vladala krajem 70-ih i početkom 80-ih godina prošlog veka, u periodu koji je u istoriji poznat pod nazivom Prljavi rat. Maksiminom ocu stoga nije bilo dozvoljeno da prisustvuje ćerkinom venčanju kao ni ceremoniji krunisanja, a ni njena majka u znak solidarnosti sa suprugom nije došla na svečanost.
Stručnjak za marketing

Kraljica Jordana Ranija rođena je u Kuvajtu u palestinskoj porodici, a uspela je da zagazi na polje modernog zapada i postane zvezda svetskog kalibra. Kad je njen muž Abdulah Drugi došao na presto, Ranija je bila najmlađa kraljica na svetu. Suprug joj je 2004. godine dodelio počasni čin pukovnika jordanskih oružanih snaga, što je izazvalo veliko negodovanje među uticajnim generalima. Kao najmlađa ćerka Faisala i Ilham Sedki al Jasin, Ranija al Jasin rođena je 31. avgusta 1970. godine u Kuvajtu. Osnovu i srednju školu završila je u novoengleskoj školi u svojoj rodnoj zemlji, a studije je završila na američkom univerzitetu u Kairu. Diplomirala je poslovnu administraciju i početkom 90-ih godina prošlog veka prvi put se zaposlila u gradskoj banci. Obrazovana i ambiciozna, ona je nedugo nakon prvog poslovnog angažmana napredovala i dospela je u Aman, glavni grad Hašemitske kraljevine Jordan, gde je počela da radi u Eplu. Na jednoj zabavi 1993. godine upoznala je tadašnjeg princa Abdualaha al Huseina koji ju je odmah oborio s nogu. Dva meseca pošto su se upoznali Ranija i Abdulah su se venčali, a 10. juna iste godine i venčali. Imaju četvoro dece, prinčeve Huseina i Hašima i princeze Iman i Selmu.
U trenutku kada je preminuo Ranijin svekar Husein, njen muž je postao kralj Abdulah II, ali u ovoj zemlji žena kralja ne postaje automatski i kraljica. Zbog toga joj je, prema tradiciji, Abdulah II uputio posebno pismo u kome ju je 22. marta 1999. godine proglasio kraljicom Jordana. Međutim, da Ranija nije uvek miljenica naroda, kako je redovan posetilac svih vodećih svetskih dešavanja, jordanska kraljica svojim načinom života bode oči sugrađanima. Posebno je kritikovana zbog ekstravagantne proslave 40. rođendana u pustinji Vadi Rum. Na žurci je bilo 600 zvanica iz kraljevskog i iz holivudskog džet-seta. Tako su Raniji 40. rođendan lično čestitali Mardokovi, Ivanka Tramp, Hju Džekmen, Nikol Kidman, Naomi Kembel… Na planini koja okružuje jordansku pustinju svetlela su dva ogromna električna znaka s brojem 40, iako u planinskim selima nema struje.

Ni princeza Danske Meri, koja je poreklom iz Tasmanije, nije bila plave krvi. Dok se nije udala za princa Frederika, bavila se oglašavanjem. Rođena Australijanka, studirala je pravo i marketing, a pre poznanstva sa budućim suprugom, nije imala nikakvog kontakta sa plemstvom. Nakon što je dobila diplomu, radila je za mnoge međunarodne marketinške agencije, a kasnije je postala i direktor u Majkrosoftu. Danskog princa upoznala je 2000. godine tokom Olimpjskih igara u Sidneju i bila je to ljubav na prvi pogled. Dve godine su održavali vezu na daljinu, a onda se Meri preselila u Dansku. Sa kraljem se verila godinu dana kasnije, a venčali su se 2004. godine u crkvi u Kopenhagenu. Da je obična devojka govori i činjenica da se do oltara prošetala u jednostavnoj haljini boje slonovače, koja je na sebi imala detalje australijskog nasleđa, ali i istoriju porodice čiji postaje član. Par ima četvoro dece, sina Kristijana, ćerku Izabelu i blizance Vinsenta i Jozefinu.
Školska drugarica

Da i novinarke mogu da postanu princeze govori slučaj princeze Španije Leticije Ortiz. Ova novinarka i voditeljka informativnog programa nacionalne televizije rođena je u Madridu, a njen otac Hesus bio je takođe novinar. Posle studija novinarstva karijeru je počela u novinama, a zatim je za televiziju izveštavala sa brojnih važnih događaja. Najveći uspeh bio joj je to što je uspela da osvoji prestolonaslednika Felipea. Njihovo venčanje pratilo je 25 miliona ljudi. Španci su tako prvi put posle 1879. godine dobili potencijalnu kraljicu koja nije plave krvi. Bivšu novinarku nisu baš svi prihvatili i to zbog desetogodišnjeg braka s Alonsom Perezom, profesorom književnosti iz srednje škole koju je pohađala. Brak je bio samo građanski, pa se crkva nije protivila braku sa Felipeom, a njen bivšu muž nikada nije otkrio nijedan detalj iz njihovog zajedničkog života. Leticija i Felipe imaju dve ćerke Leonoru i Sofiju. Španci je vole zato što je jednostavna i otmena. Bivša novinarka više ne radi, ali se na primanja ne može požaliti jer od dvora dobija nešto više od 100.000 evra godišnje.
Najviše pažnje posle smrti lejdi Dajane izazvala je Kejt Midlton, koja se udala za sina pokojne britanske princeze. Ona je prva osoba bez aristokratskih korena kojom se posle 350 godina britanske tradicije oženio jedan od pretendenata na britanski presto. Devojčici iz Berkšira uspelo je da od školske drugarice princa Vilijama postane vojvotkinja. Ona je najstarije dete uspešnog preduzimača Majkla i bivše stjuardese Kerol Midlton, a ima mlađu sestru Pipu i brata Džejmsa. Sedam godina čekala je Kejt da je princ zaprosi, i na njenu sreću dočekala je taj dan.
DRUGA STRANA MEDALjE
Ispit kod sveštenika
Mlada u suzama
Druga voljena žena
|