Youtube/O KANAL
Edin Vranj

Pripadnici MUP Srbije, Službe za otkrivanje ratnih zločina, u saradnji s Upravom granične policije i Policijskom stanicom Priboj, uhapsili su u nedelju, na graničnom prelazu Uvac kod Priboja, nekadašnjeg šefa Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije Edina Vranju (56). On je osumnjičen za ratne zločine protiv ratnih zarobljenika u Goraždu tokom rata u BiH.

Protiv njega je 2018. bila raspisana policijska potraga zbog sumnje da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao islednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

Njemu je određeno zadržavanje do 48 sati, nakon čega bi trebalo da bude priveden Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu.

Na vest o hapšenju odmah je reagovalo zvanično Sarajevo. Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković naložila je Ambasadi BiH u Srbiji da odmah reaguje i od Srbije dobije “zvanične i potpune informacije” o statusu Edina Vranja.

Istovremeno, bosanski mediji su preneli da je zbog ovog hapšenja predsedavajući Predsedništva BiH odmah pozvao na razgovor ambasadora BiH Aleksandra Đorđevića, ali da je ovaj to odbio.

Stručnjak iz oblasti bezbednosti Dževad Galijašević kaže da ovo nije političko, već pravno pitanje.

– Sarajevo je sebi pripisalo pravo da zbog navodnih ratnih zločina raspisuje poternice i hapsi ne samo srpske, već i hrvatske generale, ali kad se uhapsi neko njihov, onda je to skandal. Srbija je u ovom slučaju postupila odgovorno i umesto da se bavi politikom, bavi se isključivo pravom, odnosno istragom vezanom za ratne zločine počinje tokom rata u BiH – ističe Galijašević.

Prema njegovim rečima, hapšenje Vranje ima veze sa istragom MUP Republike Srpske o zločinima u logoru Goražde.

– Policija je tu istragu okončala 2014. Nepobitino je utvrđeno da je u tom logoru više desetina zarobljenih vojnika VRS mučeno, a dvojica su ubijena. Za jednog od njih se do danas ništa ne zna. Na optužnici MUP RS tada se našlo desetak pripadnika Armije BiH i policije u Goraždu. Čitav niz svedoka je navelo da je Edin Vranja učestvovao u ispitivanjima ratnih zarobljenika, ali i u njihovom mučenju. Upravo zbog iskaza tih svedoka potrebno je preispitati njegovu odgovornost. Međutim, najčudnije od svega je što je Tužilaštvo BiH kasnije preuzelo taj predmet i čak proširilo istragu na dvadesetak ljudi. Međutim, pre dve godine optužnica je podignuta protiv samo pet ljudi među kojima nije bio Vranj, ali jeste njegov kolega sa kojim je saslušavao ratne zarobljenike, Himzo Selimović, posleratni komesar policije u Sarajevu – otkriva Galijašević.

Tužilaštvo BiH saopštilo je da je u toku suđenje odgovornima za ratne zločine počinjene nad Srbima u zgradi ZOIL u Goraždu 1993. i 1994, ali da se na tom spisku ne nalazi i Vranj jer je 26. decembra 2018. godina doneta “naredba o nesprovođenju istrage protiv Edina Vranja i još nekoliko lica”.

Hapsio šefove narko-kartela?

Galijašević ne isključuje mogućnost da je Vranj “žrtvovan” od strane političkih moćnika iz Sarajeva zato što je posle rata važio za jednog od najboljih policajaca u Federaciji BiH koji je pohapsio neke od najvećih šefova narko kartela u Bosni.

– Upravo je Vranj zaslužan za najspektakularnija hapšenja i rasturanje mnogih narko kartela u Bosni. Ne bih isključio mogućnost da su na ovaj način odlučili da mu se osvete – ističe Galijašević.

Negira zločine

Vranja je potvrdio bosanskim medijima da je uhapšen zbog krivične prijave iz 2018. godine. On je naveo da je putovao za Rašku i da je bio “šokiran” kada ga je policija privela.

– Oni se oko mene vrte godinama, ali veze s ratnim zločinima imam kao i s Marsovcima. Situacija u kojoj se trenutno nalazim je vrlo ponižavajuća – kazao je Vranj.