EPA-PHOTO/EPA/STATON R. WINTER/STF/srw/mda/ow
Pripadnici OVK

Priština s obnavljanjem dijaloga s Beogradom nije prestala da proizvodi probleme, pa je uz sporni nacrt zakona “o vrednostima Oslobodilačke vojske Kosova” uputila i zahtev da Srbija povuče poternice raspisane preko Interpola protiv pripadnika nekadašnje terorističke organizacije.

Nacrt koji treba da zabrani govore o nedelima OVK zbog nedostatka kvoruma prebačen je na četvrtak, iako su ga osim Srbije osudile SAD, Nemačka i Švajcarska i Kancelarija EU u Prištini i pozvali na preispitivanje odredbi zakona, koje “podrivaju i kažnjavaju slobodu izražavanja, važan element osnovnih evropskih vrednosti i prava”.

Cilj spornog zakona je, kako je za “Vesti” ocenio dosadašnji predsednik Odbora za KiM u Skupštini Srbije Milovan Drecun, zabrana govora protiv OVK, kao i da onemogući specijalizovano tužilaštvo da dođe do kvalitetnih svedoka i da ti svedoci govore o zločinima koji su počinili ključni ljudi terorističke OVK.

– Ovim je srpskom narodu i potencijalnim svedocima poručeno da ne govore protiv pripadnika OVK. Treba zastrašiti sve koji govore o užasnim zločinima terorističke OVK i brutalnom etničkom čišćenju oko 250.000 pretežno Srba, ali i Roma – ističe Drecun, dodajući da su Albanci stvarali svih ovih godina drugačiji imidž i odgovornost za zločine prebacivali na srpske snage bezbednosti i Srbiju.

Inače, poziv za povlačenje poternica Interpola stigao je od tzv. ministarke spoljnih poslova Meljize Haradinaj Stubla pošto su vlasti u Turskoj i Albaniji privele, i to na kratko, veterane OVK Imri Iljazija i Murteza Kastratija, po poternicama Interpola, a na zahtev, kako u Prištini tvrde, srpskog pravosuđa.

Svojim potezima, Priština je očito pokazala da odugovlači, jer čeka američke predsedničke izbore u novembru i nadaju se pobedi njima naklonjenih demokrata, tumači za “Vesti” Miroslav Stojanović, nekadašnji dopisnik “Politike” iz Nemačke.

On smatra da na putu do dogovora ima mnogo prištinskih političkih minskih polja, pa je samo pitanje kad će neko od predstavnika tu bombu aktivirati.

Priština, prema njegovoj oceni, nema mnogo poverenja u EU, pa čeka rasplet izlaska na birališta u SAD.

– Oni se nadaju pobedi demokratskog kandidata Džoa Bajdena nad republikanskim Donaldom Trampom, u koga nemaju poverenja, jer ima drugačiji pogled na kosovski problem. I pored jake podrške u Berlinu, a i Parizu, predstavnici kosovskih Albanaca su nepoverljivi i prema EU jer vide da ne može da isposluje bezvizni režim za zemlje EU. Takođe, oni znaju da će SAD u završnici imati glavnu reč jer i EU čeka američki jesenji rasplet. Brisel je i imenovao Miroslava Lajčaka kao svog izaslanika za dijalog kako bi sprečio Vašington da ima glavnu ulogu i da takvo stanje održi do izbornog raspleta u SAD – objašnjava Stojanović.

Osuđen zbog komentara o Račku

Funkcioner Srpske liste i bivši ministar u kosovskoj vladi Ivan Todosijević (na slici) osuđen je nepravosnažno 2019. u prištinskom Osnovnom sudu na dve godine zatvora zbog “podsticanja na nacionalnu, rasnu, versku mržnju, nemir ili netoleranciju”, a na teret mu je stavljena izjava povodom 20 godina NATO bombardovanja.

– Povod za agresiju na našu zemlju bila je tzv. humanitarna katastrofa na KiM, izmišljeni Račak, a šiptarski teroristi koji su sve izmislili činili su najveća zlodela za koja niko do danas nije odgovarao. Činili su zločine pre NATO agresije, ubijali dobre srpske domaćine na svom radnom mestu. Svoj krvavi pir nastavili su tokom agresije, a nakon toga i dolaskom tzv. mirovne misije na KiM – izjava je zbog koje je osuđen.

Uslovljavanje Interpolom

Meljiza Haradinaj Stubla je, ne birajući reči, osula paljbu po Srbiji, rekavši da “kao agresivna strana, koja se nije izvinila i nije izvela pred lice pravde ratne zločince ne treba da sedi za stolom s Kosovom”. Istovremeno, ona ultimativno zahteva da Srbija ažurira političke poternice protiv boraca za oslobođenje. I regionalni zapovednik bivše OVK Šukri Buja tvrdi da je dijalog besmislen “ako Beograd ne prestane sa diplomatskim napadima” i prištinskim vlastima predlaže da od zemalja koje priznaju nezavisnost Kosova treba tražiti da ne priznaju listu Interpola.