Ministri odbrane NATO dogovorili su se danas u Briselu da pokrenu najveći program naoružavanja od Hladnog rata i da u narednim godinama drastično uvećaju sposobnost odvraćanja i odbrane.
Generalni sekretar NATO Mark Rute je rekao da je ovo “istorijski trenutak” za Severnoatlantski vojni savez.
Program uključuju nove ciljeve vojne sposobnosti svake članice NATO ponaosob, a svaka od 32 države dobiće spisak precizno definisanih obaveza za zajednički doprinos sposobnosti odvraćanja i odbrane.
Ti zahtevi se zasnivaju na proceni obaveštajnih služni da bi Rusija, uprkos iscrpljujućem ratu u Ukrajini, za nekoliko godina mogla biti spremna za rat protiv neke od članica NATO.
Konkretni ciljevi su strogo poverljivi, a izvori navode da realizacija programa vodi povećanju vojne sposobnosti saveza za oko 30 odsto.
Nemački ministar odbrane Boris Pistorijus rekao je da za ispunjenje novih smernica Bundesver mora da se dopuni sa oko 60.000 aktivnih vojnika.
Očekuje se da će u Hagu biti usvojena odluka da sve članice NATO u narednom periodu za vojsku moraju da izdvajaju pet odsto bruto domaćeg proizvoda, ali ispunjenje te obaveze biće veliki izazov za mnoge države, jer neke nisu uspevale da ispune ni sadašnje obaveze.
Do sada su članice imale obavezu da u odbranu ulažu najmanje dva odsto bruto domaćeg proizvoda, a od samita u Hagu to će narasti na 3,5 odsto, plus 1,5 odsto za povezana ulaganja, kao što su logistika i infrastruktura.
Izdvajanje pet odsto BDP za odbarnu je zahtev američkog predsednika Donalda Trampa.
Nemačka za ispunjenje novih ciljeva u narednih pet do sedam godina rashode za odbranu treba da povećava po stopi od 0,2 odsto BDP godišnje.
U tom slučaju, sa prošlogodišnjih 2,1 do ciljanih 3,5 odsto stići će 2032, a kancelar Fridrih Merc je naveo da svaki procentni poen potrošnje više za odbranu znači dodatnih 45 milijardi evra.
Imace svetski oruzari veliki profit od vasih vojnih planova ali ljudi sve bedniji standard