Printscreen
Uvek uz srpski narod: Patrijarh Lukijan sa vernicima u Sremskim Karlovcima

Parohija Srpske pravoslavne crkve u Salfeldenu, koja je posvećena Saboru Srba Svetih, prvi put organizuje “Dane patrijarha Lukijana Bogdanovića”.

Inicijativa za ovu manifestaciju je pokrenuta sa željom da se spozna uloga i značaj patrijarha Lukijana Bogdanovića u srpskoj kulturi, a ujedno da mu se odužimo jer je reč o velikom pregaocu, rodoljubu i preporoditelju Mitropolije karlovačke. Kako nas je obavestio starešina hrama, prezviter Dragan Budak, ova manifestacija u organizaciji Crkvene opštine Salfelden, Eparhije austrijsko-švajcarske i uz podršku Matice srpske iz Novog Sada, održaće se 24. i 25. septembra.

– Cilj ovog događaja je pre svega negovanje tradicije i sećanje na delo patrijarha Lukijana, kao jedne od najistaknutijih ličnosti među Srbima u Austro-Ugarskoj pri kraju 19. i u prvoj polovini 20. veka. On je pre svega divni plod srpskog roda, itekako nas je zadužio za sva vremena. Kao obrazovan čovek za svoje vreme, istinski erudita obnovio je mnoge ustanove na korist srpskom narodu i svojim ličnim prilozima pomagao njihov opstanak i nastavak rada. Takav poduhvat u vremenima antisrpske propagande i borbe za slobodu našeg naroda u Austro-ugarskom carstvu, u doba nasilne mađarizacije, nije bila mala stvar. Bio je to podvig ravan rizika života, tako da je svaki Srbin, pogotovo oni severno od Save i Dunava, dužan da se makar seća patrijarha Lukijana Bogdanovića. To potvrđuje i činjenica da su u to vreme Karlovačka Mitropolija i Matica srpska bili osnovni ali i jedini oslonac Srba i Austro-ugarskoj. Stalno okrenut budućnosti, utakao je ogromnu energiju i vedri duh u prosvetu, kulturu i politiku. Zalagao se za ostvarenje životne ideje sveukupnog materijalnog i kulturnog preporoda srpskog naroda. Njegovim odlaskom ugašena je i Karlovačka mitropolija – ističe prezviter Budak.

On navodi da je Organizacioni odbor uspeo da za ovu priliku okupi relevantne predavače. Osim brojnih parohijana u Salfeledn će doći episkop Andrej, dr Dragan Stanić, predsednik Matice srpske iz Novog Sada i profesora Srđan Ercegan iz Sremskih Karlovaca. Očekuju se i predstavnici Generalnog konzulata Srbije u Salcburgu i Mladen Filipović, šef predstavništva Republike Srpke u Beču.

Sveštenik Dragan Budak

– Zadatak je da okupimo i predstavnike drugih nacija koji žive u multietničkoj Austriji a u skladu sa duhom verske i jezičke tolerancije, za koju se tokom života zalagao i sam patrijarh – naglašava prezviter Budak.

Istoričari su saglasni da je za samo pet godina na tronu patrijarh Lukijan učinio za Srpsku pravoslavnu crkvu i srpski narod toliko da je po mišljenju austro-ugarskih vladajućih krugova “morao nestati sa lica zemlje”. Prilikom lečenja u banji u Bad Gastajn, početkom septembra 1913, patrijarh Lukijan je nestao, da bi njegovi posmrtni ostaci bili pronađeni u reci Ahe tek dva meseca kasnije. Po svemu sudeći, njegova smrt bila je delo ugarske vlade, koja se, budući da nije uspela da ga odvoji od naroda, odlučila za njegovo uklanjanje.

Program

U subotu je od 12. 00 predviđen je dolazak zvanica, a pola sata kasnije odlazak u Bad Gastajn odnosno mesto Klamštajn gde je pre 109 godina pronađeno telo patrijarha Lukijana. U 18.00 u Crkvi Sabora Srba Svetih je večernja služba posle koje će biti posluženje. Drugog dana u nedelju 25. septembra obeležiće se i parohijska slava. Od 8.30 je planiran doček episkopa Andreja u porti, a od 9 sati liturgija i rezanje slavskog kolača.

Ove godine je kum slave Mihailo Božić sa familijom. Posle službe u 11.00 sati predsednik Matice srpske iz Novog Sada dr Dragan Stanić će zvanično otvoriti manifestaciju “Dani patrijarha Lukijana Bogdanovića”. Od 15 sati predavanje o patrijarhu Lukijanu Bogdanoviću održaće profesor Srđan Ercegan.

Biografija

Lukijan Bogdanović (1867 – 1913), arhiepiskop karlovački, patrijarh srpski bio je sin Aleksandra i Milice Bogdanović, rođene Letić. Svetovno ime bilo mu je Lazar. Osnovnu školu i gimnaziju pohađao je u Baji, a Karlovačku bogosloviju 1889. Studije prava završio je na Mitropolitskom liceju u Jegri.

Zamonašio se 1891. u manastiru Beočin. Bio je konzistorijalni podbeležnik Eparhije bačke u Novom Sadu i predavač veronauke u gimnaziji, višoj građanskoj, trgovačkoj i devojačkoj školi. Izvesno vreme predavao je crkveno pojanje u Karlovačkoj bogosloviji.

Početkom 1897. imenovan je za administratora Budimske eparhije, a krajem iste godine za Episkopa budimskog. Svojim zauzimanjem za podizanje novih škola i ličnim prilogom u iznosu od 10.000 kruna značajno je popravio stanje u ovoj tada siromašnoj Eparhiji. Za Patrijarha je izabran krajem septembra 1908.

Sahranjen je u Gornjoj karlovačkoj crkvi pored patrijarha Georgija Brankovića. Bio je poslednji karlovački patrijarh jer je 1920. Karlovačka mitropolija ušla u sastav uspostavljene Srpske patrijaršije.