EPA
Kristijan Šmit

Nemački političar Kristijan Šmit, kog deo međunarodne zajednice priznaje za visokog predstavnika u BiH, razbesneo je zvaničnike u Banjaluci svedočenjem pred Komitetom za spoljne poslove britanskog parlamenta u kom je izneo niz gnusnih optužbi na račun Srpske i njenih političara. Osim što je naveo da bi voleo da je “kao Pedi Ešdaun koji je redom sekao zvaničnike RS tokom svog mandata”, Nemac se založio i za uvođenje ekonomskih sankcija Banjaluci zbog čega iz tog grada poručuju da bi ga trebalo proglasiti personom non grata.

– Voleo bih ponekad da sam kao Pedi Ešdaun (visoki predstavnik u BiH 2002-2006), ali je on radio u drugačijem okruženju, uz jako prisustvo Sfora i međunarodnih policijskih struktura. Moramo da razmislimo o finansijskim, odnosno ekonomskim uslovima sankcija. RS nije najbogatiji deo BiH i potreban joj je novac – rekao je Šmit.

Uzor mu Ešdaun

Visoki predstavnici u BiH više od deceniju nisu koristili bonska ovlašćenja da bi smenjivali izabrane zvaničnike, a tek u nekoliko navrata su nametali određene zakone i izmene pojedinih akata. S druge strane, u Srpskoj niko po dobrom ne pamti vreme pokojnog Ešdauna, naročito njegovu odluku iz juna 2004. godine kada je smenio 59 najviših funkcionera SDS-a i PDP-a, za šta su mnogi procenjivali da je značajno uticalo i na pad tih stranaka sa vlasti.

Predsednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić poručio je da će RS, bez obzira na to što ga ne priznaje, biti prinuđena da proglasi Šmita personom non grata.

– Prevršio je meru. Šmit i oni koji ga smatraju legalnim nisu uspeli da politički unište Srpsku ili ospore njena ustavna prava, pa sada žele da kroz ekonomske mere kažnjavaju narod koji je izabrao tu vrstu stabilnosti i nepovredivosti RS – rekao je Stevandić.

Podsetimo, RS ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, jer nije izabran na način koji je predviđen u Savetu bezbednosti UN, pošto su njegovo imenovanje osporili i Rusija i Kina. Sada je pred britanskim parlamentarcima Šmit ponovio i da Dan Republike Srpske, 9. januar, više neće biti proslavljan u obliku kao do sada. On je to već nekoliko puta rekao, ali nije detaljno obrazložio kako misli da spreči Srpsku da proslavlja Dan Republike. Takođe, govorio je i o “malignom ruskom uticaju”.

Bolje da pomogne

Ministar bezbednosti BiH i lider DNS-a Nenad Nešić smatra da je Šmit trebalo da u Londonu podrži dijalog u BiH, a ne da pominje ekonomske sankcije Srpskoj.

– Finansijske sankcije Srpskoj o kojima govori Šmit neće proizvesti efekte osim što će otežati život u BiH i produbiti nerazumevanje. Pozivam Šmita da iskoristi deo svog autoriteta da popravi ekonomsku sliku BiH i dovede nekog stranog investitora, a ne da preti sankcijama Srpskoj, pogotovo finansijskim – istakao je Nešić.

Kriv mu i Milanović

Šmit je Britancima rekao da je “hrvatski predsednik Zoran Milanović povodom BiH postavljao neprihvatljive zahteve”.

– Važno je to što Hrvatska ni Srbija ne dovode u pitanje teritorijalni integritet BiH, ali postoje političari poput Milanovića koji se mešaju u njena unutrašnja pitanja – naveo je Šmit navodeći kao primer Milanovićev predlog da Hrvatski sabor ratifikaciju pristupanja Švedske i Finske NATO uslovi izmenama Izbornog zakona BiH.

Ekonomska eutanazija

Potpredsednik SNSD Nikola Špirić izjavio je da bi obraćanje Kristijana Šmita britanskom parlamentu svako normalan shvatio kao napad na BiH ili potvrdu da ozbiljno radi na njenoj dekonstituciji.

– Šmit je u Londonu rekao da čini sve da što bilateralno ili preko međunarodnih finansijskih institucija obezbedi sankcije Srpskoj govori da je na delu pokušaj ekonomske eutanazije RS, i to na krajnje perfidan način – ocenio je Špirić.

London stari neprijatelj

To što je Nemac ovo skandalozno obraćanje imao pred Britancima motivisala je mnoge u Srpskoj da naprave paralelu o odnosima, kako Berlina, tako i Londona prema Srbima.

– Velika Britanija uvek je bila srbomrzačka i ne iznenađuje što turista u BiH Kristijan Šmit tamo traži saveznike za dodatne sankcije i model istrebljenja srpskog naroda u BiH – stav je Sanje Vulić, poslanika SNSD-a u Parlamentu BiH.

Lider Narodne partije Srpske i narodni poslanik Darko Banjac tvrdi da pretnje sankcijama ne doprinose pomirenju i stabilizaciji stanja u BiH.

– Kada Šmit govori o ekonomskim sankcijama, da li to znači da Srpska izlazi iz privrednog prostora i pravila kada je reč o BiH? Da li to znači da možemo imati Upravu za indirektno oporezivanje i druge službe i da nećemo biti u obavezi da budemo u sistemu – upitao je Banjac.

On je dodao da su pretnje i pritisci očigledno jedini jezik kojim razgovara Zapad, te podsetio na pogubne odluke Velike Britanije i Nemačke po srpski narod u prošlosti.

Dodvoravanje Sarajevu

Većina političara u Srpskoj saglasna je u oceni da se Šmit ponaša kao osoba koja živi van vremena i prostora i koristi svoja obraćanja pred parlamentarcima evropskih zemalja da prosipa predrasude ne vodeći računa o realnosti. Kao primer za to navode činjenicu da je u BiH nakon oktobarskih izbora, prvi put u istoriji Savet ministara formiran samo četiri meseca nakon što su građani izašli za glasanje, a za najveći deo zasluga za takav razvoj situacije nose upravo političari iz Srpske kojima Nemac preti sankcijama.

Sagovornik “Vesti” iz međunarodnih krugova navodi da je ponašanje Šmita u poslednje vreme neobjašnjivo čak i visokopozicioniranim evropskim zvaničnicima. Tvrdi i da Nemac neke poteze povlači samoinicijativno.

– On je sada suočen sa ozbiljnim optužbama iz Sarajeva da radi za Hrvate, što mu svakako ne olakašava život imajući u vidu da je sedište OHR-a upravo u tom gradu i da su visoki predstavnici oduvek bili naklonjeni bošnjačkim političarima. Stoga ove oštre optužbe na račun Srba koje nemaju nikakvo utemeljenje mogu da se tretiraju i kao pokušaj da se dodvori Sarajevu i skrene pažnju sa tvrdnji da je hrvatski čovek. Kako god bilo, sve što radi vrlo je sporno – zaključuje naš sagovornik.

Smetaju i Noćni vukovi

Poslanica Ališa Kirns je u ime Komiteta za spoljne poslove britanskog parlamenta upitala je Šmita o intenzitetu ruskog uticaja na zemlju. Šmit je to iskoristio da optuži i Srbiju.

– Videli smo da je ruski uticaj u Srbiji puno veći, s obzirom na to da je dokazano da grupa Vagner pokušava da ragrutuje borce za rat u Ukrajini. Nismo videli prisustvo ove grupe u BiH, ali postoji mogućnost da Rusija priprema teren za povećanje svog uticaja u Republici Srpskoj – kazao je Šmit.

Na to je Ališa Kirns izrazila zabrinutost zbog pojave pripadnika Moto-kluba Noćni vukovi na ulicama gradova Srpske, kao i na to da su vlasti RS nedavno dodelile orden ruskom predsedniku Vladimiru Putinu. Ona je dodala da nema sumnje da su u vrhu RS Putinovi igrači.

Šmit joj je odgovorio da deli njenu zabrinutost, te da je za borbu protiv ruskog uticaja potrebna saradnja lokalnih političara, ali i podrška Velike Britanije, EU i SAD. Odmah zatim je nastavio s tvrdnjom da Srbija i Hrvatska imaju prevelik uticaj na unutrašnja pitanja u BiH.