commons.wikimedia.org
Vinston Čerčil

O britanskom premijeru Vinstonu Čerčilu postoji nekoliko srpskih mitova, od onog gotovo šokantnog da je vanbračni sin kralja Milana do senzacionalističkog kako ga je u Beogradu pretukao mladi oficir Vojin Tankosić.

Razlog je kako se prepričava, netrpeljivost prema Srbima, a sve je navodno počelo tokom Burskog rata od 1899. do 1902. kada su otvorene simpatije Srba bile na strani Bura, a uvređeni Čerčil, koji je kao vrlo mlad izveštavao sa tog ratišta, napisao tekst protiv Srbije.

Prema toj priči, tokom puta čuveni voz Orijent ekspres kojim je putovao u Tursku, stao je u Beogradu na nekoliko sati, a on rešio da prošeta srpskom prestonicom. Otišao je u Knez Mihailovu, seo u Grčku kraljicu, a Tankosić to čuo, dotrčao ispsovao ga i išamarao. Dodatnu zbrku je uneo arhitekta i pisac Aleksandar Deroko, jer je priču uvrstio u knjigu “Mangupluci oko Kalemegdana”. Kako je srpski oficir kasnije postao istaknuti četnički vojvoda, Čerčil je, prema toj legendi počeo da mrzi Ravnogorce i okrenuo se Titu i partizanima tokom Drugog svetskog rata.

Istoričari, međutim, tvrde da se to nikada nije desilo i da je poznati Englez išao u Tursku, ali nije bio ni blizu Srbije, jer je putovao brodom.

Tu nije kraj ove priče o odnosu Čerčila i Srba, a nastavak smo čuli od pisca i novinara Nenada Novaka Stefanovića:

– Srpskom piscu i političaru Dragiši Vasiću se, pripisuju reči: “Učiću i moje unuke da mrze Engleze”, a navodno, su nastale pošto je u Drugom

svetskom ratu, zvanični London promenio svoje saveznike na Balkanu. London je prihvatio Titov partizanski pokret umesto rojalističkog Ravnogorskog, a građanska Srbija je smatrala da su je Englezi izdali. Kao osvetnički čin Londona se u srpskim kuloarima tumačilo bombardovanje od aprila do oktobra 1944. kada je teritorija Srbije bila pod jakim avio-udarima ratnog vazduhoplovstva Velike Britanije. U tim napadima je stradao neutvrđen broj civila, a broj poginulih je bio izuzetno veliki – pominje Stefanović još jedan od razloga zbog kojih je Čerčil “zaslužio” ovakve priče u srpskom narodu.

Srbi su, prema njegovim rečima, pronašli i jedno originalno objašnjenje za taj udar poznatog Britanca na srpski narod.

– Ona usmena istoriografija, tako razvijena u našim kuloarima i kafanama, tvrdila je da je Čerčil u stvari Srbin, da je sin kralja Milana, velikog

zavodnika Evrope i evropskog plemstva. Istorijski osnov za ovu tvrdnju nalazi se u činjenici da kralja Milana pominje u svojim memoarima

Čerčilova majka Dženi – priča nam.

Ledi Čerčil, kako ukazuje naš sagovornik, piše o večeri na koju ju je Milan izveo, u preskupi londonski klub Amfitrion, koji je, prema njenom opisu,

bio specijalno za tu priliku sav u orhidejama.

Pored te, postoji još jedna priča. Čerčilova tetka koja je srpskog kralja u svojim dnevnicima takođe opisala kao “jednog od najnecivilizovanijih ljudi koje je ikad upoznala”, navodno je priznala da ih je obe fascinirao i da je neko vreme bio u vezi s njenom sestrom Dženi, Vinstonovom majkom.

Ko je u pravu, kaže ovaj pisac, čitaoci sami neka prosude.

– Neko će možda uzeti Čerčilovu i Milanovu fotografiju i porediti ih, kad već nema DNK analize, a neće je ni biti, jer po srpskoj teoriji zavere, Englezi, a ne Amerikanci, vladaju svetom – zaključio je pomalo šaljivo naš sagovornik.

Poruka regentu Pavlu

– Vinston Čerčil se vezuje i za događaje oko puča 27. marta, koji je po nekima uvukao Srbiju u pogibeljni rat – ukazao je Nenad Stefanović.

U Srbiji kruži verovanje da je taj dan, britanska zavera protiv Srba, a neki istoričari kažu da je Čerčil početkom 1941. poručio regentu knezu Pavlu da neutralnost više nije dovoljna. Dok je Hitler nudio sporazum o nenapadanju, za Čerčila je opcija bila samo ulazak Jugoslavije u rat.

– Nerazjašnjeno je i danas da li je Čerčil pomogao Srbima da pronađu svoju dušu i ispravan politički put ili ih je gurnuo u veliku avanturu, ratnu pogibelj, borbu sa suviše moćnim protivnikom, kao što je tvrdio Milan Stojadinović, bivši premijer Kraljevine Jugoslavije u svojim memoarima “Ni rat ni pakt”- kaže naš sagovornik.

Povređena sujeta

– Čerčilova majka je bila, kako je zapisala, zgrožena rasipništvom srpskog kralja. Posebno što je zavodio njenu sestru Klaru. Pisala je da takvog vladara ne zaslužuju ni afričke zemlje. Ali, srpski istoričari naklonjeni mitu o veličini balkanskog ljubavnika, videli su u tim rečima majke budućeg premijera povređenu sujetu – kaže Nenad Novak Stefanović.