Ministarstvo odbrane
Nastavljena modernizacija: Sistem Pancir S1

Prema istraživanju prestižnog američkog vojnog sajta “Military strenght ranking”, koji prati vojnu moć 139 države sveta, Vojska Srbije je na 61. mestu i ubedljivi je vojni lider među bivšim republikama SFRJ, a od 34 armija Evrope je na 21. mestu.

Sajt “Military strenght ranking” iz godine u godinu prati vojnu snagu većine država na svetu, a svoje istraživanje bazira na upoređivanju čak 50 različitih parametara “indeksa moći”, počev od veličine zemlje i ljudstva preko borbene moći do finansijskih izdvajanja i geostrateškog položaja.

U istraživanju za 2021. godinu Vojska Srbije je svoju poziciju popravila za četiri mesta i sada je na 61. poziciji. Naša armija najveći skok je ostvarila lane, kada se na toj poziciji popela za čak 13 mesta.

Po vojnoj moći iza Srbije je Hrvatska, koja je na 63. mestu, a slede Slovenija (88), BiH (121), Crna Gora (123) i Severna Makedonija (133).

Kad je reč o regionu, ispred Srbije su Grčka, koja je na 29. mestu, Rumunija na 41. i Mađarska na 55. mestu. Iza Srbije su Bugarska (67) u Albanija (113).

Ukoliko bi se poredila snaga Vojske Srbije u odnosu na zemlje evropskog kontinenta, od kojih je većina u NATO, Srbija je od 34 države na 21. poziciji i iza nje su Bugarska, Belgija, Litvanija, Letonija i Estonija, koje su članice NATO.

Milan Galović, vojni analitičar beogradskog lista “Politika”, kaže da napredak Srbije na listi vojne moći nije iznenađenje, ali da “nema razloga za likovanje”.

– Srbija je u prethodnim godinama značajno povećala ulaganja u sistem odbrane. Mnogo toga je nabavljeno, počev od sistema protivvazduhoplovne odbrane “pancir” do niza proizvoda domaće odbrambene industrije. Ipak, nema potrebe za likovanjem. Sada smo tamo gde je i logično da budemo, kao najveća i najmnogoljudnija zemlja na prostorima bivše Jugoslavije. Nije logično da druge bivše jugoslovenske republike budu ispred nas na ovakvim listama, kao što je to bilo ranije, ali ne bi bilo dobro ni da naši susedi pomisle da bi ovakav odnos snaga trebalo da bude okidač za regionalnu trku u naoružavanju – upozorava Galović.

Na naše pitanje kako je moguće da su na toj listi mnoge zemlje iz okruženja poput Rumunije ipak bolje plasirane, naš sagovornik kaže da je to sasvim logično.

– Rumunija je tačno 20 mesta ispred nas, ali to ne treba da čudi. Ona ima najveću armiju, a istovremeno i puno ulaže u svoje oružane snage, posebno u avijaciju. Nabavili su lovce F-16, a priča se da su krenuli u nabavku i lovaca pete generacije F-35.

Međutim, Galović kaže da je u podacima američkog vojnog sajta primetio nekoliko nelogičnosti kad je reč o borbenoj gotovosti Vojske Srbije.

– Navodi se da Vojska Srbije ima šest lovaca, a mi ih trenutno imamo 10, reč je o avionima tipa MiG-29. Četiri su iz vremena JNA, a šest smo dobili kao donaciju Ruske Federacije. Pritom, ovog proleća trebalo bi da iz Belorusije dobijemo još četiri aviona ovog tipa, čime bi naše Ratno vazduhoplovstvo dobilo kompletnu eskadrilu od 14 aviona – naglašava Galović.

On ukazuje i da je u indeksu naoružanja Vojske Srbije navedeno da poseduje samo četiri “jurišna” helikoptera.

– Ukoliko su u tu brojku uvrstili “čistokrvne” jurišnike “leteće tenkove” Mi-35, onda su u pravu. Ali, Vojska Srbije u rangu jurišnih helikoptera, namenjenih za protivoklopne zadatke ima i “gazele” i “game” – kako se naziva protivoklopna verzija ovog helikoptera naoružana “maljutkama” – primećuje ovaj vojni analitičar.

Dilemu izaziva i podatak da vojska ima 304 tenka. Galović ističe da je Vojska Srbije godinama u upotrebi imala 212 tenkova, mahom T-84.

– Kad se tome doda nedavno isporučenih 11 tenkova T-72 MS iz ruske donacije, kao i još 19 koje očekujemo da dobijemo, to je ukupno 242. To je impresivna cifra i za mnogo veće zemlje nego što je Srbija. Moguće da su urednici ovog američkog sajta u zbir uvrstili i tenkove koji su u rezervi ili one rashodovane – primećuje naš sagovornik.

Inače, rang-listu vojno najmoćnijih zemalja sveta i dalje predvode SAD i Rusija, a slede Kina, Indija i Japan.

Registrovan uspon naše vojske

Na našu konstataciju da su mnogi parametri koji su korišćeni ne samo za Srbiju samo delimično tačni, Milan Galović se slaže, ali i ističe da oni bitno ne menjaju predočenu rang-listu.

– Možda podaci sa ove liste i nisu baš najprecizniji, ali je ona, načelno, uzimajući vojne, ekonomske i demografske faktore, dobra. Ona je, a to nezavisno od nje potvrđuju i izjave vojnih analitičara izvan Srbije, registrovala preporod i uspon naše vojske zahvaljujući, čemu je Srbija postala lider na ovom planu na prostoru bivše Jugoslavije – navodi vojni analitičar “Politike”.