pixabay.com

Da nam je cena kakaoa već “zagorčala” čokoladu osetili su svi potrošači koji kupuju ovaj proizvod. Sudeći prema poslednjim informacijama koje stižu iz Turske, cene još nekih proizvoda bi mogle tek da nas “udare po džepu”.

Naime, u toj državi poskupeli su lešnici, čiji rod je smanjen zbog jakog mraza. A Turska je najveći svetski proizvođač lešnika, koji “drži” čak i do 75 odsto globalne proizvodnje ovog jezgrastog voća.

Tona po hektaru. Toliko iznosi prinos lešnika u Srbiji sa površine od 8.718 hektara na kojima se uzgaja leska, pokazuju podaci zvanične statistike za 2024. godinu. Prema podacima Veletržnice Beograd, cena lešnika (veleprodajna) trenutno se kreće od 900 do 1.300 dinara po kilogramu.

Jak mraz u Turskoj uticao je na znatno smanjenje roda lešnika, što je dovelo do njegovog poskupljenja za 30 odsto od aprila. Očekuje se, prenela je svetska agencija Blumberg, da će mu cena i dalje rasti. A to značajno može da utiče na standard potrošača širom sveta, s obzirom na to da je upravo Turska najveći svetski proizvođač lešnika i da drži čak 75 odsto svetske proizvodnje ovog jezgrastog voća, koje je sastojak brojnih proizvoda mnogih konditora.

Pre pet godina, u Srbiji upola manja površina pod leskom

Kada je reč o našoj zemlji, u Srbiji je, tokom 2024. godine, proizvedeno 8.910 tona lešnika. Leska se, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u našoj zemlji uzgaja na površini od ukupno 8.718 hektara.

Samo pet godina ranije, u 2019, površina pod leskom je bila upola manja, kao i ukupan prinos – sa 4.479 hektara dobijeno je 4.949 tona lešnika, pokazuju podaci RZS.

Prinos po hektaru je proteklih godina bio gotovo ujednačen – najveći je bio 2020. godine 1,4 tona po hektaru, a najmanji prošle godine – jedna tona po hektaru.

Na Konferenciji “Popis poljoprivrede 2023 – rezultati i perspektive”, održanoj u martu 2025. godine, predstavljena je publikacija “Stanje u savremenoj proizvodnji voća u Srbiji i mogućnosti za njeno poboljšanje”.

Kada je reč o proizvodnji lešnika, autori publikacije ukazali su da Srbija nije iskoristila agroekološke uslove za proizvodnju lešnika, te da zaostaje za Turskom, koja proizvede više od 765.000 tona i vodeća je u svetu, zatim za Italijom, koja je sa 98.670 tona vodeća u Evropi.

Velike količine lešnika proizvedu, kako se navodi – i Azerbejdžan (72.105 tona), SAD (70.310 tona), dok se Republika Srbija, sa proizvodnjom od 9.328 tona, nalazi na 11. mestu u svetu (podaci FAO, 2022. godine).

U Evropi, po proizvodnji leske, prednjači Italija (98.670 tona), a slede je Francuska (9.960 tona) i Poljska (9.500 tona), dok se Srbija, sa 9.328 proizvedenih tona (što je podatak za 2022. godinu), nalazi na četvrtom mestu.

Kada je reč o prinosu po hektaru, na prvom mestu je – Grčka (2,6 tona/ha), zatim SAD (2,6 tona/ha), Kina sa (2,1 tona/ha).

“U Evropi, po proizvodnji lešnika, na prvom mestu se nalazi Grčka (2,6 tona/ha), zatim Poljska(1,7 tona/ha), Francuska (1,4 tona/ha), dok je Srbija (1,3tone/ha) na desetom mestu u svetu, a na četvrtom u Evropi.

U Somboru najveći zasadi

Inače, od jezgrastih voćnih vrsta, u Srbiji se najviše gaje orah i leska, ali udeo zasada pod ovim voćnim vrstama nije veći od 7,37 odsto od površina zasada pod voćem, ukazali su autori publikacije “Stanje u savremenoj proizvodnji voća u Srbiji i mogućnosti za njeno poboljšanje”, priređenoj nakon popisa poljoprivrede iz 2023.

“Iako su prirodni uslovi različitih delova centralne Srbije povoljniji za gajenje leske, najviše zasada ove voćne vrste se nalazi u Vojvodini. Uglavnom je reč o velikim plantažnim zasadima, delimično žbunaste forme, a delimično stablašice. Prva po površinama je opština Sombor (916 hektara), slede Šid (465 hektara), Mali Iđoš (449 hektara), Šabac (354 hektara) i Kikinda (233 hektara”, navodi se u publikaciji.

1 COMMENT

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here