Tanjug
Najviše iz EU: Aleksandar Vučić na otvaranju fabrike

Srbija se uspešno bori ne samo sa pandemijom koronavirusa, nego i sa svetskom ekonomskom krizom koju je izazvala. Predsednik Aleksandar Vučić saopštio je da je uprkos svim nedaćama u prvih sedam meseci ove godine u Srbiju stiglo milijardu i 613 miliona evra direktnih stranih investicija.

Predsednik je istakao da je naša zemlja privukla više od 60 odsto ukupnih stranih investicija na celom Zapadnom Balkanu. Od toga je dve trećine investicija iz zemalja Evropske unije, a najviše iz Nemačke.

Vučić je kazao da je Srbija, prema prvim procenama, u trećem kvartalu ostvarila rast privrede od 0,1 odsto, čime je izašla iz recesije u kratkom roku. Koliki je to podvig domaće ekonomije pokazuje i podatak da je u istom periodu Severna Makedonija imala negativan trend od minus 12,7 odsto.

– Nema sumnje da ćemo biti među prve dve zemlje, ako ne i prvi u Evropi po rastu – uveren je Vučić i dodao da je dobro da građani vide da ne moramo da budemo gubitnici i najgori.

Istovremeno, ministar finansija Siniša Mali predvodi delegaciju u Turskoj, odakle je najavio da vlada namerava da u Srbiji otvori još jednu industrijsku zonu zbog ogromnog interesovanja, ne samo turskih, već i investitora iz celog sveta.

Dobre vesti iz Turske

Ova poseta predstavlja nastavak razgovora sa visokim predstavnicima Turske, koje je prošle nedelje započeo Aleksandar Vučić sa predsednikom Turske Redžepom Tajipom Erdoganom kada su razmenili mišljenja o konkretnim ekonomskim projektima od značaja za Srbiju.

Delegacija Srbije predvođena ministrom Malim sada se sastala sa turskim ministrom privrede, industrije i tehnologije Mustafom Varankom, a tema sastanka je nova velika industrijska zona u Srbiji kako bi se stranim investitorima omogućilo da dobro i efikasno posluju.

– Upravo zbog toga, posetili smo industrijsku zonu Gebze, koja je poznata po uspešnom poslovanju. Oni će nam pomoći da nešto slično uradimo i sa našom novom industrijskom zonom – rekao je Mali.

Vredni radnici

On je podsetio da je trenutno u Srbiji 15 aktivnih slobodnih zona, koje odlično funkcionišu, ali da njihov broj i dalje treba da se povećava s obzirom na želju stranih investitora da rade u našoj zemlji.

– To uvek znači više posla za naše ljude, veću konkurentnost na tržištu, pa samim tim i veće plate. Ovo je dobar signal pogotovo s obzirom na krizu koja vlada u celom svetu, a koja je izazvana pandemijom korona virusa. Mi smo uspešno uspeli da je prebrodimo, imali smo odličan ekonomski program za podršku privredi, i investitori to već prepoznaju i veruju nam. Oni su prezadovoljni, a i imamo vredne ljude, odlične radnike i upravo zbog toga su investitori širom sveta zainteresovani za dolazak u Srbiju – rekao je Mali.

Rašćemo brže i više

Ministar Siniša Mali ukazao je da je nezaposlenost u drugom kvartalu na istorijski niskom nivou od 7,3 odsto, a javni dug pod kontrolom i ispod nivoa od 60 odsto BDP-a koji propisuje Mastriht.

– Namera Vlade je da Srbija brže i više raste, te da postiže još bolje rezultate. Tome će svakako doprineti novi turski investitori koji će više ulagati u Srbiju. U našoj zemlji posluje više od 800 odličnih turskih kompanija, dok ih je u 2015. godini bilo sve oko 130 – rekao je Mali.

Dosta žalopojki

Predsednik Aleksandar Vučić je konstatovao da će “paradigma žalopojki biti ono čega ćemo se najkasnije kao narod osloboditi”, ali je ukazao da će se dobar deo naroda naviknuti brzo na uspehe i da moramo da radimo da bismo bili uspešni, umesto da stalno govorimo kako uvek drugi ne valjaju, a da smo jedino mi dobri i ispravni.

Privrednici optimisti

Optimizam među privrednicima u Srbiji i njihova očekivanja u pogledu budućeg zapošljavanja ojačali su, pokazuje istraživanje Evropske komisije.

Indeks poslovnog raspoloženja u Srbiji, koji izračunava komisija, popeo se sa 82,7 poena u avgustu na 89,8 bodova u septembru. Indikator očekivanja novog zapošljavanja kod privrednika u Srbiji takođe je skočio sa avgustovskog nivoa od 102,1 bod na 109,6 poena u septembru.

Znatno je poboljšan poslovni sentiment u srpskoj industriji, gde je prema pokazateljima komisije, indeks napredovao sa minus 3,1 poen u avgustu na minus 1,6 poena ovog meseca.

Rast beleži u septembru i indeks poverenja srpskih potrošača na 6,2 poena u odnosu na avgustovskih četiri boda, dok je u sektoru maloprodaje poslovno raspoloženje prešlo iz minusa od 5,1 poen u avgustu na pozitivnu teritoriju u septembru sa indeksom od plus 1,9 bodova.

Najveći rast u Evropi

U dva kvartala u kojima je korona najžešće udarila, Srbija je imala najmanji privredni pad u Evropi. Međutim, pošto je srpska ekonomija u trećem kvartalu prešla u plus, Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) predviđa u ovoj godini pad BDP-a od samo 3,5 odsto i oporavak od tri odsto u 2021. Ova vrlo optimistična prognoza ipak nosi svoje rizike, posebno ukoliko nas pandemija natera na žešće socijalno udaljavanje ili se u takvoj situaciji nađu naši ključni trgovinski partneri.

Glavni ekonomista EBRD za region Peter Tabak kaže da je Srbija imala značajno manji pad BDP-a u prvoj polovini godine, u poređenju sa drugim zemljama Zapadnog Balkana i Centralne i Istočne Evrope. On čak nije isključio da će naša država po privrednom rastu ove godine biti prva u Evropi.

EBRD podseća da je srpski rast BDP-a bio izuzetno snažan u prvom kvartalu 2020, čak pet odsto. U drugom kvartalu zabeležen je pad ekonomske aktivnosti od 6,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine. Pad u prvoj polovini godine se tako zaustavio na 0,9 procenata na godišnjem nivou, da bi u julu počeo rast srpske privrede.

U analizi EBRD-a stoji da je inflacija u Srbiji ostala u proseku na 1,5 odsto. Centralna banka je intervenisala na deviznom tržištu sa neto prodajom 1,4 milijarde evra u prvih sedam meseci ove godine i kurs dinara je ostao stabilan.

BDP 46 milijardi evra

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, BDP Srbije prošle godine iznosio je oko 46 milijardi evra i u odnosu na 2018. godinu bio je nominalno veći za 6,8 procenata, a realno za 4,2 posto. Posmatrano po delatnostima, najznačajnije učešće u formiranju prošlogodišnjeg BDP-a imali su prerađivačka industrija (13,7 procenata), trgovina na veliko i malo i popravke motornih vozila (11,4), poslovanje nekretninama (6,9), a slede poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo (6) i građevinarstvo (5,7).

Tri godine sjajnih rezultata

Zajedno sa započetim ekonomskim reformama, Srbija se pozicionirala kao jedna od najznačajnijih investicionih destinacija Centralne i Istočne Evrope. Listu kompanija koje već posluju na tržištu Srbije predvode Fiat Chrysler Automobiles, Bosch, Michelin, Siemens, ZF, Yazaki, Panasonic, NCR, Yura, Magna, Brose, Continental, Calzedonia, Eaton, Stada, Falke, Swarovski, Mei Ta, Microsoft, Gorenje, Schneider Electric, Geox, Cooper Tires, Tarkett, Ling Long, Adient, Minth, Toyo Tires, Johnson Controls, Johnson Electric, Leoni, MTU, Barry Callebaut i mnoge druge.

Republika Srbija je prema izveštaju IBM Global Location Trends treću godinu zaredom svetski lider po broju otvorenih radnih mesta kroz projekte stranih direktnih ulaganja (SDI), a posmatrano prema broju stanovnika. Prema istom izveštaju, Srbija zauzima prvu poziciju u svetu i po procentu učešća investicionih projekata orijentisanih ka izvozu (92,1 odsto), kao i po broju kreiranih novih radnih mesta kroz SDI.