M. Karović
Zoran Milivojević

Bivši diplomata Zoran Milivojević izjavio je da je Srbija zahvaljujući svom aktivnom „angažmanu“ sprečila „lančanu reakciju“ priznanja Kosova u Africi i da je ovaj deo sveta za Beograd deo spoljnopolitičke strategije.

„Poseta ovim zemljama Afrike je nešto što je od interesa ne samo vezano za Kosovo i Metohiju, nego u strateškom smislu. Treba imati u vidu da su ove posete bile i u funkciji jačanja onoga što je spoljnopolitička strategija Srbije: vraćanje u prostor gde kao država imamo ‘kredita’ iz prošlosti. To je bilo uporište Nesvrstanosti“, izjavio je Milivojević za Kosovo onlajn.

Komentarišući nedavnu „afričku turneju“ ministra spoljnih poslova Srbije Marka Đurića, ali i priznanja Kosova s početka ove godine Kenije i Južnog Sudana, Milivojević kaže da je ovaj deo sveta „globalni predmet interesa“.

„Afrika je kontinent koji je sada u usponu i predmet interesa u globalnom smislu. Kada je reč o Srbiji to je kontinent za koji Srbija ima posebnog interesa. Gro zemalja koje nisu priznale Kosovo i Metohiju upravo je sa područja Afrike“, kazao je Milivojević.

On je posebno istakao „mediteransku lliniju“ koju čine Maroko, Tunis i Alžir, ali i druge zemlje poput Egipta, Nigerije ili Južnoafričke Republike.

„Egipat je u nekom momentu priznao Kosovo, ali se ponaša sasvim drugačije“, precizirao je on.

Razloge zainteresovanosti Srbije ka Africi bivši diplomata vidi u intenciji njene spoljne politike koja je oslonjena na političku nezavisnost i vojnu neustralnost.

„Praktičko filozofija neangažovanja je nešto što je u prirodi postupanja Srbije i to je upućuje na kontakte i na razvoj saradnje sa tim zemljama“, kaže Milivojević.

Početkom godine Kenija i Južni Sudan su priznali Kosovo, a Milivojević kaže da je zahvaljujući angažovanju srpske diplomatije sprečen „efekat lančane reakcije“ čemu se nadala Priština.

„(Kosovo) je dobilo jedno priznanje i drugo koje nije do kraja verifikovano. Mislim na Južni Sudan. To je ostalo otvoreno pitanje o čemu je reč. Ali, većina Afrike na našoj strani i zbog toga i ove posete i investicije u angažman u Africi imaju smisla“, tvrdi Milivojević.

Naglašava da ne treba očekivati nova priznanja Kosova u ovom delu sveta.

„Nema šanse da zemlje koje nisu priznale promene stav. Klima na globalnom planu se menja. Prema tome i ta nova priznanja, posebno Kenije nema efekte koji su se očekivali, nema lančane reakcije. Naprotiv. Ove posete na određeni način to i sprečavaju i demantuju da je moguć proces lančanih reakcija“, naglašava Milivojević.

Ističe da dobar deo zemlja Afrike razume kosovsko pitanje.

„Dobar deo tih zemalja zna suštinu problema. I ove koje nisu priznale to svakako imaju u vidu jer se ponašaju prema sopstvenim interesima. Drugo, u Africi imamo proces nove dekolonizacije, neke zemlje se oslobađaju uticaja stranih sila i to posebno važi za potsaharu, prostor u kome je upravo boravio Đurić. On je bio u Gani, Beninu… zemlje koje razumeju šta znači nezavisnost, koje razumeju šta znače principi međunarodnog prava i zaštita suvereniteta i teritorijalno integriteta. U tom smislu mislim da je Afrika i pogodono tle i prostor u koji se u buduće mora investirati i nije slučajan izbor i Afrike i tih zemalja“, objašnjava ovaj analitičar.

Naglašava da su Afrika i Centralna Amerika za Srbiju dva „najznačajnija prostora“.

„Posle Centralne Amerike to su dva najznačajnija prostora kada je reč o projekciji i našim argumentima u zaštiti državnih i nacionalnih interesa. Izbor tih zemalja i izbor tog kontinenta je apsolutan odgovor na tu temu“, uveren je ovaj bivši diplomata.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here