Zastupnici Srbije juče su pred Međunarodnim sudom pravde (MSP) u Hagu započeli svoj nastup i to prvo odgovorom na hrvatsku tužbu za genocid koju je protekle nedelje pred sudskim većem obrazlagao pravni tim Hrvatske. Šef srpskog pravnog tima Saša Obradović je u uvodnom izlaganju istakao da su Srbi žrtve genocida, iako je i mnogo Hrvata propatilo tokom konflikta u Hrvatskoj, ali da "zločini nad Hrvatima nisu dostigli – a kamoli prešli – prag genocida".
– Hrvatska nije pred sud izvela nijedan dokaz, dokument ili izjavu svedoka o postojanju genocidne namere kod vođstva Republike Srbije, JNA ili Srba iz Hrvatske – dodao je Obradović u obraćanju sudijama najvišeg suda Ujedinjenih nacija.
Osvrćući se na srpsku kontratužbu za genocid nad Srbima iz Kninske krajine za vreme operacije "Oluja", u leto 1995, Obradović je rekao da je ta ofanziva bila sprovedena sa "genocidnom namerom" da se Srbi kao etnička grupa, delimično ili potpuno, unište.
Pozivajući se na podatke Dokumentacionog centra "Veritas", on je precizirao da je 1.719 Srba ubijeno tokom i posle "Oluje", a 6.361 tokom celog sukoba. U "Oluji" je, pored toga, nestalo oko 900 Srba, a 400 ekshumiranih tela još čeka na identifikaciju. Citirajući podatak iz izveštaja generalnog sekretara UN iz 1995, zastupnik Srbije je naznačio da je oko 200.000 Srba pobeglo s područja koje su napale hrvatske snage.
– Danas u Hrvatskoj živi tri puta manje Srba nego 1991. Srbi su još uvek ugroženi u Hrvatskoj jer su povremeno izloženi govoru mržnje, a nedavno su uništeni i ćirilični znakovi u nekim opštinama i gradovima – dodao je Obradović.
Hrvatska nije "izrazila pokajanje", kazao je zastupnik Srbije, već je u svom podnesku iznela optužbu da su srpske izbeglice "ubijali drugi Srbi, odnosno Vojska Republike Srpske" ili da su Krajinu napustili zbog "teških životnih uslova, siromaštva i opšte nesigurnosti".
– U tom smislu, lako je zamisliti u kakvom su danas položaju Srbi u Hrvatskoj, iako su se odnosi dve države u mnogo čemu značajno pobošljali.
Obradović je podsetio i na to da je hrvatski predsednik Ivo Josipović javno priznao da "hrvatski sudovi nisu nikoga osudili, niti za jedno ubistvo Srba u operaciji ‘Oluja’".
– Štaviše, "Oluja" se još uvek se slavi u Hrvatskoj kao državni praznik – istakao je Obradović.
Za razliku od hrvatske strane koja se tokom svog prošlonedeljnog izlaganja nije osvrtala na srpske žrtve, šef pravnog tima Srbije je u par navrata istakao i stradanje Hrvata u vreme sukoba 90-ih godina.
– Nema sumnje da je mnogo i Hrvata propatilo u tom sukobu i ovaj slučaj je prilika za sve nas da se podsetimo i na njihovu tragediju. Međutim, rat u Hrvatskoj izazvao je teške patnje Srbima koji su suočavajući se sa separatističkim idejama tadašnjeg državnog vrha Hrvatske odlučili da osnuju sopstveni nacionalni entitet poznat poznat kao Republika Srpska Krajina – rekao je Obradović.
Srbija će na hrvatsku tužbu odgovarati do srede, a zatim će do kraja nedelje izneti argumente o svojoj kontratužbi. Nakon pauze od 20. marta do 1. aprila, uslediće druga runda procesa pred MSP.
|
Istorijska ironija Hrvatsku tužbu Obradović je nazvao i "istorijskom ironijom", konstatujući da "i Hrvati i Srbi vrlo dobro znaju šta je genocid". Podsetio je na ustaške zločine iz Drugog svetskog rata i da se bez te istorijske podloge ne može shvatiti značaj pojave Franje Tuđmana, hrvatskog lidera devedesetih godina, koji se "zalagao za pomirenje između hrvatskih komunista i neoustaškog pokreta".
Sami sebe proterali Hrvatsku tužbu Saša Obradović je okarakterisao "veštačkom" i "neiskrenom, i čak ciničnom". Podsetio je da je u prvoj verziji tužbe Hrvatska tvrdila da je Srbija odgovorna i za egzodus srpskog stanovništva iz Kninske Krajine 1995, odnosno za "etničko čišćenje" tog područja.
Najveći autoritet u srpskom timu Nakon Obradovića, reč je juče uzeo Vilijam Šabas, jedan od vodećih svetskih stručnjaka za pitanje genocida kojeg je angažovao Beograd. Šebas je govorio o pravnom konceptu ove vrste zločina, navodeći da nije svako masovno ubistvo genocid. Šebas je predsednik Međunarodnog udruženja naučnika koji istražuju genocid koji zastupa tezu da na područuju bivše Jugoslavije nije počinjen genocid, kao i da se stradanje Bošnjaka u Srebrenici ne može tako okvalifikovati. |
