Uprkos rekordnim zalihama i padu cena, srpska pšenica i dalje uspešno nalazi put do stranih tržišta. Samo u prva tri meseca nove ekonomske godine izvezeno je 326.000 tona, najviše u Italiju, pokazuje najnoviji izveštaj “Žitounije”.
Kako se približava setva pšenice, domaći poljoprivrednici već prave planove za narednu sezonu. Ključna odluka zavisi od toga koliko se uspešno prodaje pšenica iz aktuelne žetve, budući da Srbija svake godine proizvede i do dva puta više hlebnog zrna nego što su njene potrebe.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, ovogodišnji rod iznosi oko 3,6 miliona tona, dok su domaće potrebe procenjene na najviše 1,5 miliona tona.
Italija glavni kupac srpske pšenice
Podaci “Žitounije” pokazuju da je u julu, avgustu i septembru plasirano 326.000 tona pšenice na inostrana tržišta.
Najveći deo – više od 170.000 tona – završio je u Italiji, dok je oko 49.000 tona otpremljeno preko rumunske luke Konstanca, a ostatak u zemlje regiona, pre svega bivše jugoslovenske republike.
Cena po toni u izvozu iznosila je nešto manje od 200 evra u julu, dok je u avgustu pala na 186 evra.
Brašno takođe nalazi kupce u regionu
Pored pšenice, i srpsko brašno beleži solidan plasman.
U julu i avgustu izvezeno je više od 35.000 tona, pretežno u Crnu Goru, Bosnu i Hercegovinu i Severnu Makedoniju.
Tokom prethodne godine ukupno je izvezeno 178.530 tona brašna, po prosečnoj ceni od 271 evro po toni.
Direktor „Žitounije“ Zdravko Šajatović istakao je da je početak nove ekonomske godine (koja u agraru startuje od jula) obećavajući, sa više od 330.000 tona izvoza za tri meseca.
On se nada da će izvoz i u nastavku godine ostati stabilan, sa ciljem od oko 100.000 tona pšenice mesečno, ali naglašava da to zavisi od globalne ponude i kretanja cena kod velikih proizvođača kao što su Rusija, SAD, Kanada, Ukrajina i druge zemlje.
I pored dobrih rezultata, izvoz je u septembru zabeležio pad – plasirano je 82.000 tona, što je manje nego u julu i avgustu.
U Rumuniju je otišlo simboličnih 3.000 tona, dok je Italija i dalje najveće tržište, sa preko 46.000 tona samo u tom mesecu.
Šajatović objašnjava da je glavni razlog za pad izvoza konkurentnost cena, jer su Bugarska i Rumunija, koje su takođe imale dobar rod, ponudile povoljnije uslove, prenosi M.A./EUpravo zato/ekapija.com