Postupak po međusobnim tužbama za genocid Srbije i Hrvatske, koji danas počinje u Međunarodnom sudu pravde u Hagu, u stručnim krugovima je unapred ocenjen kao proces bez krivca, pa bi rezultat ovog uzaludnog posla mogao da bude gomila potrošenih para.
U Hagu startuje usmena rasprava koja treba da se okonča 1. aprila, a 17 sudija će slušati argumente hrvatske tužbe i srpske kontratužbe za tvrdnje da su genocid bili zločini u Vukovaru i tokom najveće vojne operacije "Oluja". Da nijedna od tužbi neće uspeti smatra advokat Toma Fila, uz ocenu da se Srbija pokazala politički mnogo zrelijom jer je predlagala njihovo povlačenje.
Tužili se i sa Bosnom Srbija je pred Međunarodnim sudom u Hagu već prošla isti put sa Bosnom i Hercegovinom i to je bio prvi slučaj u 60-godišnjoj praksi suda da jedna država tuži drugu, tada SRJ, za genocid. BiH je tužbu podnela 1993, a razmatrana je 2006, da bi sud u februaru 2007. presudio da je Srbija odgovorna jer je prekršila Konvenciju o genocidu, ali ne može biti odgovorna za genocid u Srebrenici od strane snaga Republike Srpske.
Naivni Beograd – Srbija sa Hrvatskom ima više nerešenih problema, a pravi se kao da ne razume perfidnu politiku Zagreba i njihove pohvalne ocene bilateralnih odnosa koje pokrivaju diskriminatorski odnos prema Srbima iz Hrvatske, mimo evropskih standarda – kaže Jovanović i ističe da Beograd mora da prestane s tom naivnom i inferiornom politikom. |
– Tužbe su tako koncipirane da nema osnova za genocid. Takođe, nijedna zemlja do sada nije osuđena za genocid, čak ni Nemačka u Drugom svetskom ratu – objašnjava Fila za "Vesti" i ističe da bi povlačenje tužbi bilo gledanje unapred, ali u Zagrebu to očito ne mogu da učine jer hrvatska vlast nema dovoljno autoriteta pred narodom.
Fila je ubeđen da će se proces završiti s ogromnim troškovima za obe strane, a kako kaže, mnogo bi bolje bilo da su te pare bile usmerene na dobrobit naroda.
– Ako neko nema vremena i prostora za bacanje para, to su ove dve države. Štedi se na narodnim kuhinjama, a onda besmisleno troši i koštaće nas kao most koji bi zatvorio kružni put oko Beograda – upoređuje Fila.
Proces pred sudom u Hagu Hrvatska je počela pre 15 godina, tužbom za genocid protiv SR Jugoslavije, od 1991. do 1995, a Srbija je podnela kontratužbu krajem 2009. optuživši Hrvatsku za genocid nad Srbima u Krajini. Prema rečima Slavoljuba Carića iz Ministarstva spoljnih poslova Srbije, sud će utvrđivati da li su Hrvatska i Srbija prekršile Konvenciju o sprečavanju i kažnjavanju zločina genocida.
– Ne odlučuje se o ratnim ili zločinima protiv čovečnosti, a i ako bi konstatovao ta krivična dela, ona ne mogu postati predmet spora – ukazao je Carić.
Haški proces nije zasmetao srpskom šefu diplomatije Ivanu Mrkiću da se na nedavnom beogradskom susretu sa hrvatskom koleginicom Vesnom Pusić složi o važnosti bilateralne saradnje i zajedničkom delovanju u jačanju regionalnog razvoja. Protivrečna događanja u odnosima komšija i taj susret, prema oceni bivšeg šefa diplomatije Živadina Jovanovića, pokazuje da se Beograd trudi da suštinu odnosa sa Zagrebom prikaže u boljem svetlu nego što jeste.
– Činjenice ne govore da su odnosi dobri, a pitanje je kako ići napred u tim odnosima ako se dve države tuže za genocid – ukazao je Jovanović za "Vesti".