EPA-EFE/MARTIN DIVISEK

Razorni tornado odneo je pet života na jugu Češke, a tokom razorne vremenske nepogode u mestu na jugu te zemlje leteli su krovovi i stabla drveća, a više od 200 ljudi je povređeno.

Češki tornado je potvrdio da ni Evropa nije pošteđena od opasnih vetrova koji stvaraju vrtlog, a mogu dostići, pa i preći brzinu od 500 kilometra na sat. Traje od nekoliko sekundi do nekoliko sati, a njegova dužina puta i širina varira od desetine metara do nekoliko kilometara. Nastaje leti u kontinentalnim delovima umerenih geografskih širina, odnosno većem delu Severne Amerike, u Evropi i Argentini. Među šest kategorija, najblaža je bura, sledi slabi tornado, jak kakav je nedavno pogodio Češku sa brzinom vetra većom od 330 km na sat, pa razarajući i kao poslednji na skali jačine, neverovatan.

Radari nisu svemogući

Tornado je ekstremni događaj, kaže za “Vesti” meteorolog Nedeljko Todorović, uz napomenu da je skoro nemoguće predvideti ga.

– Zavisi od tipa pojave. Kao kada su 2014. godine bile poplave, to može da se prognozira i Republički hidrometeorološki zavod je pet, šest dana unapred najavio da će biti obilnih kiša. Kad je lokalno, izolovano, kao pojedini oblak, to je nemoguće. To niko u svetu ne može. To se sve prati, radarski i satelitski, ali ne zna se da li on može da dostigne tu ekstremnu vrednost, pa da pređe u tornado – priča Todorović za “Vesti”.

SAD koji pogodi 1.150 tornada godišnje (nazivaju ga “najnasilnijom olujom”), a prema podacima Evropske baze za teške vremenske uslove, na celokupnom prostoru Starog kontinenta se desi 300 do 500 tornada, uglavnom od maja do avgusta. Navode da je od sredine prošlog veka do 2015. godine prijavljeno 5.478 tornada u 42 evropske zemlje, a da su se najčešće dešavali u Nemačkoj čak 1.027 puta. Najsmrtonosniji je, gledano od sredine 20. veka, bio u Rusiji 1984. kada je stradalo 69 ljudi. U Evropi najčešće nastaje u ravnicama od Nemačke do Rusije, posebno u delovima od Urala do Baltičkog mora. Zato je od ukupnog broja tornada u Evropi od 1950. trećina pogodila upravo, centralnu i zapadnu Evropu. Osim Nemačke, ima ih u Velikoj Britaniji, Belgiji, Holandiji, Danskoj, Poljskoj i Češkoj, a na jugu u zapadnim delovima Italije i istoku Španije.

Srbija bezbedna

U SAD su, kako ističe za “Vesti” Vladimir Bilak, autor i urednik portala Meteologos, razorna tornada znatno češća, ali nije isključeno da se pojave i na evropskom kontinentu.

– U Evropi nema često onih klasičnih, jakih tornada već se više mogu okarakterisati kao mini- tornada koja se javljaju svake godine, na različitim lokalitetima, tamo gde dolazi do sudara toplih i hladnih vazdušnih masa ili na područjima nad kojima je nestabilna vazdušna masa. Formiraju se kumulonimbusi, odnosno grmljavinski oblaci i nastupa nevreme, prilikom kojeg se neretko stvara tornado – kaže on.

Ovaj meteorolog amater na osnovu podataka koje već dugo godina sakuplja, obrađuje i analizira ukazuje da je veća verovatnoća za nešto jača tornada u centralnom delu Evrope, a manja je kada je reč o Srbiji.

– Tornado je kod nas lokalnog karaktera i pokazalo se da može da se javi na celoj teritoriji zemlje sa nešto većom šansom u Vojvodini i južnim, jugozapadnim i zapadnim predelima. Obično tokom letnjeg nevremena, od maja do avgusta, neke godine manje, neke više – pojašnjava nam.

Na Balkanu ih je u periodu 1950. do 2015. najviše bilo u Hrvatskoj 27, sledi Srbija sa 16, BiH dva, a Severna Makedonija jedan. Od početka 2021. tornado je zabeležen u Francuskoj, Mađarskoj, Poljskoj i Slovačkoj, a 2020. u Italiji, Velikoj Britaniji i Rusiji.

Srbija takođe beleži tornado, a poznato je da ga je 70-ih prošlog veka bilo u Novoj Varoši, 1992. godine, pa 2014. u Valjevu, a 2010, u naselju Gradina, blizu Sombora. U Jagodini se desio 2016. dok je poslednji zabeležen u Inđiji pre dve godine.

Slušajte meteorologe

Vladimir Bilak kaže da građani zbog opasnosti od lokalnih vremenskih nepogoda treba da prate prognoze, upozorenja i najave i da ne rizikuju život kad se putem medija i na sajtu Republičkog hidrometeorološkog zavoda objavljuju upozorenja na vremenske nepogode.

– Ako žive u dijaspori, treba redovno da prate prognoze i preporuke. Meteorološke stanice uvek upozoravaju na lokalne nepogode, pljuskove, grad, jak vetar, nevreme. Ne navedu uvek da će biti tornada, ali iz jakog nevremena neretko mogu proisteći ovi opasni kovitlaci, pa bi dobro bilo ostati u kući – pojašnjava Bilak.

Smrtonosni vrtlozi

U blizini Oklahoma Sitija u SAD, juna 2013. godine desio se najveći tornado nazvan El Reno, čija je širina bila oko 4,2 kilometra, a brzina vrtloga oko 475 kilometara na čas. Najsmrtonosniji i najduži, nazvan Tornado tri države, takođe se desio u SAD, marta 1925. godine.

Zahvatio je Misuri, Ilinoj i Indijanu, i na svom putu dugom 352 kilometara usmrtio 695 ljudi, dok je više od 2.000 povređeno.