EPA/Filip Singer
Aleksandar Vučić i Olaf Šolc

Pozicija Srbije danas je teška i komplikovana, postala je gotovo nemoguća i to ne našom krivicom, poručio je predsednik Srbije Aleksandar Vučić posle posete Berlinu.

– U političkom smislu, rekao bih nikada teža, a plašim se sa svim što sledi, i u ekonomskom smislu nikada teža – rekao je Vučić posle razgovora sa šeficom nemačke diplomatije Analenom Berbok.

On je ocenio i da je naša pozicija dodatno iskomplikovana izjavom Vladimira Putina (da su Donjeck i Lugansk postali nezavisni na osnovu presedana Međunarodnog suda pravde prilikom odlučivanja o nezavisnosti Kosova, prim. a.).

Borba za investicije

Vučić je naveo da je sa nemačkim zvaničnicima, Berbokovom, kao i dan ranije sa kancelarom Olafom Šolcem, na čiji poziv je boravio u Berlinu, razgovarao o svim važnim pitanjima, kao što su evropska perspektiva, kriza u Ukrajini, situacija na KiM. Odgovarajući na novinarska pitanja Vučić je naveo da je Srbija do sada uspevala da prevaziđe teškoće i da je imala snažnu ekonomiju. Istakao je i da za investicije mora i dalje da se bori. Ukazao je i da je u prva tri meseca trgovinska razmena sa Nemačkom povećana za 26 odsto.

– To ne znači da će taj nivo biti na godišnjem nivou, ali će svakako biti iznad sedam milijardi evra. Ode u nebesa Nemačka kao trgovinski partner, postaje neuporedivo značajnija. Preći će prvi put 15 odsto ukupne trgovinske razmene Srbije sa inostranstvom, ubedljivo je najznačajnija zemlja – objasnio je on.

Na pitanje da li je na sastanku sa kancelarom Olafom Šolcom bilo pritisaka da Srbija prizna Kosovo ili uvede sankcije Rusiji, iako je o tome otvoreno bilo reči i na konferenciji za novinare, predsednik je odgovorio da su “izjave samo slabije ogledalo onoga što se dešavalo na samom sastanku, i da je pozicija Srbije teška i komplikovana”.

– Šolc je pristojan čovek, mi smo površni i ne slušamo šta sagovornici govore. Da li ste čuli šta je precizno govorio i koga smatra krivim za događaje u BiH, šta smatra da treba da se dogodi na KiM i oko sankcija. Da li mislite da mi to nije rekao na sastanku i da to nije rečeno u snažnijoj formi – upitao je Vučić, ističući da Srbija ostaje na evropskom putu, vojno neutralna, dodajući da će o više o svemu danas govoriti građanima

Gas ne pada s neba

U Berlinu je bilo reči i o gasu i Vučić je najavio da Srbija posle 10. maja kreće u pregovore o ceni i svemu ostalom.

– Mi imamo 100 posto zavisni od Rusije kada je reč o gasu. Tek ćemo za dve godine imati mogućnost da do nas dođe nešto od gasovoda i interkonektora koji se grade. To ne pada s neba – izjavio je on posle sastanka s Berbokovom.

Ukazao je i da se često meša gas i nafta, i naglasio da imamo više problema s naftom.

– Ranije je bilo više iranske nafte na tržištu, ali sada je ruska jer je jeftinija – naveo je Vučić i dodao da “ne možemo protiv Nemaca”.

Na pitanje da li ćemo da preživimo zimu, kaže:

– Naravno da ćemo da preživimo. Nije pitanje da li ćemo, nego kako ćemo – rekao je Vučić.

Podsetimo, nemački kancelar Olaf Šolc u razgovoru sa predsednikom Vučićem poručio je, između ostalog, da Nemačka podržava Srbiju na njenom putu u EU, dodajući da članstvo naše zemlje u Uniji ne treba da bude perspektiva, već nešto što će brzo doći.

Teško s Kurtijem i Lajčakom

Vučić je izjavio da je neformalna večera sa specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom i premijerom privremenih institucija u Prištini Aljbinom Kurtijem bio veoma težak.

– Nastaviće se razgovori. Direktor Kancelarije za KiM Petar Petković ide u Brisel 13. maja da pokušamo nešto da dogovorimo.

Istakao je da je za Beograd problem što neki odbijaju da uopšte govore o ZSO, ali da je važno što su svi nemački predstavnici govorili da potpisano mora da se sprovede.

Nemci o poseti

Dva uticajna nemačka medija, TV mreža ARD i list “Frankfurter algemajne cajtung” posvetila su pažnju događanjima u Berlinu oko Zapadnog Balkana.

“Šest zemalja – jedan cilj. Svi u EU” jezgrovito je opisana atmosfera u nemačkoj prestonici, a izveštač ARD tome dodaje i objašnjenje da iza podrške Nemačke ovim zemljama stoji strahovanje od širenja ruskog uticaja na taj deo Evrope. List “Frankfurter algemajne cajtung” u prvi plan je istakao mogućnost približavanja Beograda i Prištine preko kompromisnih rešenja. List citira i stav predsednika Aleksandra Vučića da je njegova zemlja, kao žrtva sankcija dugih celu deceniju, odbila da podrži kaznene mere prema Rusiji. Pritom list pažnju usmerava ka aktuelnoj turneji nemačke ministarke odbrane Kristine Lambreht po balkanskim zemljama.