Youtube/RTV Kragujevac
Rad Hofmanove: Poziv dobrovoljcima iz Amerike

Pre 140 godina, 1881, SAD su zvanično priznale Kneževinu Srbiju. Već sledeće godine u Beogradu je objavljen sporazum o uspostavljanju diplomatskih odnosa Srbije i SAD. Najsjajniji period tog prijateljstva – Prvi svetski rat, Ministarstvo spoljnih poslova Srbije je ovekovečilo u luksuznoj monografiji “Diplomatski dnevnik: Kada se vijorila srpska zastava na Beloj kući” koja se od 2018. godine nalazi u Predsedničkoj biblioteci SAD. Poseban deo knjige posvećen je istaknutim Amerikancima koji su dali ogroman doprinos u prikupljanju humanitarne i vojne pomoći, ali i spasavanju života ranjenih. Monografija iz koje objavljujemo delove, može da se poruči preko sajta izdavačke kuće Knjiga komerc: www.knjigakomerc.rs ili na imejl: prodaja@knjigakomerc.rs.

Srbiji je potrebna vaša pomoć. Ovo je povik s plakata koji je pozivao dobrovoljce iz Amerike da pomognu u ratnim naporima Srbije u Velikom ratu.

Autor je bila Malvina Hofman, američka vajarka, slikarka i humanista.

Svestrana umetnica

Rođena 15. juna 1887. u Njujorku kao ćerka zapaženog engleskog pijaniste. Enciklopedija Britanika navodi da su ti koreni doprineli njenoj budućoj, svestranoj, umetničkoj karijeri.

“Nakon nekoliko godina studija slikarstva bavila se skulpturom, studirajući kod Gutzona Borgluma, koji je možda najpoznatiji po Nacionalnom memorijalu Mount Rushmore
u Južnoj Dakoti. Otišla je u Pariz 1910. godine i studirala u studiju Ogista Rodena. Njeni ruski plesači su te godine osvojili prvu nagradu na međunarodnoj umetničkoj izložbi. Otvorila je svoj studio u Njujorku 1912. godine, ali je od 1913. do 1915. ponovo bila u Parizu. U poslednjoj godini njeni Pavlova Gavotte i Bačhanale Ruše osvojili su veliku pažnju”, navodi Enciklopedija Britanika.

Tokom Prvog svetskog rata, Hofmanova se uključuje u rad Crvenog krsta, a za Srbe i Srbiju saznaje preko pukovnika Milana Pribićevića i popularnog američkog ilustratora tog doba Dejna Gipsona.

Pribićević je stigao u Ameriku s Krfa, kao izaslanik srpske vlade sa zadatkom da sakuplja dobrovoljce i pomoć za Srbiju. U Njujorku, u međunarodnoj ispostavi Crvenog krsta, upoznao je Malvinu Hofman i postali su bliski prijatelji. Istovremeno, Dejna Gipson je pod pokroviteljstvom Komiteta za javne informacije okupio grupu poznatih umetnika koji su besplatno radili tematske plakate u vezi s ratom. Među odabranim ilustratorima bila je i Malvina Hofman.

Aktivista Crvenog krsta

U Njujorku, na izložbi ratnih fotografija o stradanjima srpskog naroda tokom Prvog svetskog rata, našla se i fotografija ratnog izveštača Miloja Igrutinovića na kojoj je prikazan srpski vojnik snimljen u samrtnom času na putu za Plavu grobnicu.

Taj prizor je ostavio poseban utisak na ovu američku umetnicu, pa je tu fotografiju pretočila u crtež koji je stavljen na naslovnu stranu publikacije kojom je u SAD 1918. u hotelu “Valdorf Astorija” u Njujorku promovisano obeležavanje Kosovskog dana i prikupljanje pomoći za Srbiju, zatim ga je iskoristila za plakat “Srbiji je potrebna vaša pomoć”, a od njega je kasnije nastala i razglednica.

Takođe, lik srpskog vojnika snimljen na samrti na putu za Plavu grobnicu, Hofman je postavila na bronzanu skulpturu “Svetog Franje” koja se nalazi ispred bolnice “Mejo” u Ročesteru.

Srbija joj se odužila tek septembra 2018. izložbom “Ko je Malvina Hofman” na kojoj je prikazano 18 crteža koje je Malvina uradila putujući po Srbiji 1919.

Ona je te godine kao aktivista Međunarodnog Crvenog krsta obilazila i svestrano pomagala ratom razorene balkanske zemlje.

“Hofmanova nije izradila nijedan plakat posvećen nekom drugom narodu, već samo srpskom. Mi smo u Srbiji možda malo znali o Malvini ako smo studirali vajarstvo, ali o velikoj pomoći koju je ona organizovala tokom celog svog života u Prvom svetskom ratu, između dva rata, pa i u Drugom svetskom ratu – nismo ništa znali”, rekao je Vladimir Čeh, autor izložbe koja je obišla deset gradova u Srbiji.

Moderni krstaš

Srpski pukovnik Milan Pribićević, oficir od koga je saznala za tragičnu sudbinu Srba tokom Velikog rata, bio je i inspiracija ovoj umetnici da na napravi njegov portret u bronzi i nazove ga “Moderni krtaš”. Ovaj portret se nalazi u Metropoliten muzeju.

Pribićević je bio nosilac Karađorđeve zvezde s mačevima i Medalje za hrabrost. Istakao se u političkom radu na ujedinjenju Južnih Slovena i na rušenju Austrougarske. Bio je i publicista, pesnik, pripovedač, romansijer. U Kraljevini Jugoslaviji predvodio je Zemljoradničku stranku.

Hol uspona čovečanstva

Malvina Hofman umrla je 10. jula 1966. godine od srčanog udara u svom ateljeu u Njujorku u kome je živela sa sekretaricom Gulborg Groneng, u 81. godini života.

U istoriji umetnosti ostala je zapamćena najviše zahvaljujući projektu Hall of the Races of Mankind
za Field Museum of Natural Histordž u Čikagu, sastavljenom od 104 biste u prirodnoj veličini. Tokom pripreme za ovu izložbu, Hofmanova i njen suprug, Grimson, putovali su širom sveta kako bi pronašli autentične modele za skulpture. Trebalo im je pet godina da se ova kolekcija završi.

Vajarsku afirmaciju postigla je i nizom dela kojima je razrađivala temu plesa, što je posledica bliskog prijateljstva sa slavnom ruskom balerinom Anom Pavlovom.

Njena prva velika posleratna skulptura bila je The Sacrifice , ratni spomenik Univerziteta Harvard.

Sutra – Zaboravljeno srpsko-američko prijateljstvo (8): Borba protiv tifusa