Evo koliko kupci u Srbiji preplaćuju polovne automobile zbog vraćene kilometraže.
Mada je falsifikovanje kilometraže često usmereno na prosečne vozače u potrazi za dobrom kupovinom, posledice su mnogo šire i utiču na celokupnu privredu. Ovo je ozbiljan problem za sve zemlje, kao i za celu Evropu.
Zbog nepoštenih prodavaca, vozači plaćaju polovne automobile mnogo više nego što vrede, dok države širom kontinenta svake godine gube na milijarde prihoda.
U izveštaju Evropskog parlamenta iz 2018. godine navodi se da šteta nastala usled manipulacije kilometar-satom unutar Evropske unije godišnje iznosi od 153,5 milijardi do 1,02 biliona dinara (1,31-8,70 milijardi evra).
Radi boljeg razumevanja finansijske štete prouzrokovane ovom praksom, kompanija za podatke o automobilima carVertical sprovela je istraživanje širom Evrope.
Čak i prema najopreznijim procenama, rezultati pokazuju da evropske zemlje godišnje gube oko 621 milijardu dinara (5,30 milijardi evra) zbog prevare sa kilometražom.
Pošto mnogi slučajevi prođu neotkriveno, stvarna šteta bi mogla biti znatno veća.
“Gotovo je nemoguće dokazati da je pređena kilometraža automobila nameštena. Razmena podataka o vozilima između država nije uvek uspostavljena, a dosta podataka o kilometraži nikad se ne unese u digitalni oblik, pa je lakše sakriti ovakve prevare. Istorijski podaci o pređenoj kilometraži su jedini način da se potvrdi prevara sa kilometražom”, objašnjava Matas Buzelis, stručnjak za tržište automobila u kompaniji carVertical.
Prevara sa vraćanjem kilometraže košta Srbiju preko 421,8 miliona dinara godišnje
Prilikom kupovine automobila sa vraćenom kilometražom, kupci u Srbiji u proseku plate 6,6% više nego što bi trebalo.
Na primer, automobil koji se prodaje za 1,2 miliona dinara sa falsifikovanom kilometražom možda vredi tek oko 1,1 milion dinara.
To znači da kupac plaća oko 100.000 dinara više nego što bi trebalo. Što je automobil skuplji, to je potencijalni gubitak veći.
Kupci luksuznih automobila bi mogli nesvesno da plate mnogo više nego što je realno.
“Opšte je poznato da kupci više vole automobile sa manjom kilometražom. Nažalost, to ih čini idealnom metom za prevare. Manipulacijom kilometraže stiče se utisak da je vozilo u boljem stanju nego što zaista jeste, a na meti prevaranata su i ekonomična i premijum vozila”, navodi Buzelis.
Studija pokazuje da srpska privreda godišnje gubi oko 421,8 miliona dinara zbog prevare sa vraćanjem kilometraže.
Zapadnoevropske zemlje se suočavaju sa još većim gubicima
Studija je takođe pokazala da, iako je manipulacija kilometar-sata rasprostranjen problem, njen finansijski uticaj je izraženiji u zapadnoevropskim zemljama nego u istočnoevropskim.
Vozači u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Nemačkoj i Italiji trpe najveće finansijske gubitke zbog prevare sa kilometražom.
Istovremeno, uticaj je manji za kupce u Ukrajini, Srbiji i Rumuniji.
Analizom broja automobila proverenih na platformi carVertical, njihove prosečne tržišne vrednosti i stope prevara u svakoj zemlji, studija procenjuje da Ujedinjeno Kraljevstvo godišnje gubi oko 164 milijarde dinara (1,40 milijardi evra) zbog manipulacije kilometražom, Francuska gubi 134,7 milijardi dinara (1,15 milijardi evra), a Nemačka 128,9 milijardi dinara (1,10 milijardi evra).
Kako navodi Buzelis, manipulacija kilometražom je ozbiljan problem koji privredu evropskih zemalja košta na milijarde evra svake godine.
Iako države shvataju ozbiljnost problema, posebni programi za njegovo rešavanje i dalje su malobrojni, što znači da kupci moraju lično da preduzmu mere kojima će proveriti da li je pređena kilometraža vozila koja nabavljaju tačna.
“Uvidom u izveštaj o istoriji vozila može se tačno utvrditi kada je i za koliko korigovana kilometraža. To je korisno prilikom donošenja odluke o kupovini ili tokom pregovora o povoljnijoj ceni. U velikom broju slučajeva, falsifikovana kilometraža može ukazivati i na prisustvo drugih skrivenih problema kod automobila, što je od izuzetne važnosti, posebno imajući u vidu izostanak liderskog pristupa globalnih donosilaca odluka kada je u pitanju zaštita potrošača”, upozorava Buzelis.
U Srbiji nema nista posteno i kupci placaju sve drasticno skuplje nego u drugim zemljama,pocev od hrane,odece,obuce,tehnike,poreza,dazbina pa eto i tih polovnjaka od auta.Dranje na veliko to je Srbija danas
Ahahahahaha, pa mi kupujemo i vozimo rashodovana vozila za koja su vlasnici iz evrope platili 300 evra da ih transportuju i recikliraju da se neko ne povredi na rđav lim.