Youtube/BALKAN INFO - Zvanični kanal
Miloš Ković

Utvrđivanje krivice za ratne sukobe na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina tema je koja ne jenjava i skoro 30 godina kasnije.

Nevladina organizacija iz Beograda Inicijativa za ljudska prava pokrenula je portal koji se bavi navodnim zločinima u logorima u Srbiji, u kojima su stradali Hrvati, Bošnjaci i Albanci. Kako stoji na sajtu ratusrbiji.rs, njihov cilj je da informišu i obrazuju o postojanju ratnih zločina i drugih teških kršenja ljudskih prava u periodu od 1991. do 2001. godine na teritoriji Srbiji. Finansiranje ovog projekta preuzela je ambasada Nemačke u Srbiji.

– Dekonstrukcijom zvaničnog narativa da država Srbija nije umešana u ratni raspad SFR Jugoslavije, kao i da se zločini nisu događali u Srbiji, želimo da podsetimo na odgovornost države Srbije, ali i na žrtve niza zločina, koje su danas nepriznate i nepoznate srpskom društvu – stoji, između ostalog, u obrazloženju motiva za pokretanje ovog portala.

Može se videti interaktivna i “mapa zločina” Srbije, bez teritorije Kosova i Metohije, koja sadrži više od 70 lokacija na kojima su, kako se tvrdi, činjena ubistva, otmice, progoni Hrvata, Bošnjaka i Albanaca, od Subotice do Preševa. Pominju se logori u Šljivovici i Mitrovom polju, a autori sajta se pozivaju na tvrdnje Sulejmana Tihića, bivšeg člana Predsedništva Bosne i Hercegovine, koji je preminuo pre nekoliko godina.

Istoričar Miloš Ković smatra da je ovde na sceni tipična zamena uloga.

– Zemlja koja je najodgovornija za razbijanje Jugoslavije i zločine nad Srbima u Hrvatskoj, Bosni i na Kosovu sad optužuje Srbiju za zločine.

Ovde je na delu pokušaj da se narod koji je pretrpeo genocid optuži za genocid. Tako su nemački nacisti optužili Jevreje za sva zla ovog sveta da bi posle toga pokušali da ih unište. Ovaj projekat Inicijative je pokušaj najbrutalnije instrumentalizacije istorije u cilju optuživanja jednog naroda, koji je na silu politički rasparčan, a zatim i fizički uništavan – rekao je Ković za medije.

Miodrag Linta, predsednik Saveza Srba iz regiona, za “Vesti” ističe da je pokretanje ovog portala inicijativa političkog karaktera s ciljem da se Srbija proglasi državom u kojoj su postojali logori i tako se izjednači sa Hrvatskom.

– Cilj je da se srpski narod proglasi zločinačkim. U Srbiji nisu postojali logori, već sabirni centri za pripadnike hrvatskih paravojnih formacija koji su poraženi u borbama u Vukovaru od strane JNA. Sabirni centri su osnovani po međunarodnom pravu i tu su dolazili predstavnici Međunarodnog Crvenog krsta, koji su obilazili zarobljenike. U Sabirnom centru u Mitrovici su bile dozvoljene i posete rodbine, koja je donosila i pakete. Apsolutna je laž da je u tim sabirnim centrima bilo sistemskog zlostavljanja zarobljenika – objasnio je Linta.

Savo Štrbac, predsednik Informaciono-dokumentacionoga centra “Veritas” ističe da pokretanje takvih inicijativa nije ništa novo u Srbiji.

– Međunarodna zajednica misli da svako treba da istraži zločine koje je njegov narod počinio. To je dobro zamišljeno, jer tako dolazi do katarze svakog naroda. Međutim, u praksi to ne ide tako jer se nevladine organizacije u Srbiji trude da iz sve snage srpsku vojsku optuže pred svima, dok NVO u Hrvatskoj umanjuju hravtske zločine nad Srbima – zaključuje Štrbac.

Amnestiraju hrvatske zločine

Miodra Linta (na slici) smatra da je Milan Panić u vreme kad je bio premijer SR Jugoslavije doneo pogrešnu političku odluku da se primeni razmena zarobljenika po principu svi za sve.

– Tada je među hrvatskim zarobljenicima bilo između 150 i 200 onih kojima se sudilo za zločine protiv srpskih civila u Vukovaru i u Istočnoj Slavoniji. Umesto da su se procesuirali, svi ti zločinci svi oslobođeni. Ovim će se skrenuti pažnja sa činjenice da u Hrvatskoj nisu kažnjeni zločinci nad Srbima i da je na području Hrvatske postojalo više od 200 logora i mesta gde su srpski zarobljenici mučeni i ubijani – upozorava Linta.

Podrška nemačke ambasade

Nemačka ambasada poručila je da se nada se da će Inicijativa mladih za ljudska prava doprineti važnoj debati o odnosu prema ratovima u bivšoj SFRJ.

– Samo ako smo spremni da čujemo različite glasove, možemo se približiti objektivnoj istini. Iskreno suočavanje sa vlastitom istorijom temelj je pomirenja. Po našem dubokom uverenju, ne radi se o jednoj jedinoj istini, već je neophodno da prihvatimo da postoji više različitih subjektivnih sećanja i “istina” – navodi se u saopštenju.