Youtube/TheVisionGracanica
Opština Gračanica

Austrijski ekspert za ustavno pravo Jozef Marko negira tvrdnju kosovskog premijera Aljbina Kurtija da ustav Kosova ne dozvoljava formiranje opštinskih udruženja na osnovu etničkih kriterijuma i dodaje da je predlog statuta Zajednice srpskih opština Fondacije Fridrih Ebert dobar.

“To nije tačno, zakon izričito govori o zajednicama sa većinskim srpskim stanovništvom. Ne postoje ni međunarodni propisi koji zabranjuju etničke kriterijume “, objasnio je Marko za bečki dnevnik “Standard”.

Zajednica opština sa srpskom većinom na Kosovu, prema predlogu Fondacije Fridrih Ebert neće imati nikakve samoupravne nadležnosti i kao takva je u saglasnosti sa kosovskim ustavom, ukazao je on.

“Svrha je samo koordinacija i saradnja članica”, objasnio je on bečkom dnevniku “Standard”.

Prema njegovim rečima sama zajednica ne sme da izdaje nikakve pravne akte.

Kao i u Austriji, zajednice na Kosovu imaju mogućnost da izgrađuju domove ili da donose odluke o prostornom planiranju i zaštiti životne sredine u okviru klasičnog lokalnog upravljanja, dodaje Marko.

On ističe da zajednica opština na osnovu sad predstavljenog modela ne može sama da izdaje nikakve uredbe, niti da naplaćuje poreze.

Ukoliko bi se želelo da zajednica izrađuje propise onda bi bila potrebna izmena ustava, ukazuje Marko, navodeći da to nije potrebno na osnovu nadležnosti koji predviđa predlog.

Marko ističe da predloženi oblik udruživanja ne dozvoljava nikakav teritorijalni nivo između opština i centralne vlasti.

“Zajednica može samo da koordinira predloge politike u okviru nadležnih opština i da unapredi saradnju između opština. Ne može da proizvodi svoje pravne akte”, kaže Marko.

“Standard” podseća da na Kosovu već postoji Zajednica opština, koja ima 132 člana i koja je nastala na osnovu Zakona o lokalnoj samoupravi.

Postojeća treba da bude model Zajednici srpskih opština, smatra Marko, koji naglašava da nikakva dalja državna regulativa zapravo nije potrebna za stvaranje te Zajednice.

Marko smatra pozitivnim i to što će u okviru zajednice biti prilike da se suzbije segregacija u školskom sistemu.

Manjine poput muslimanskih Goranaca, koji govore slovenski dijalekt, takođe bi mogle dobiti svoj školski materijal, ukazuje on.

Nije kao Južni Tirol

Ukazao je da se predložena zajednica ne može porediti sa Južnim Tirolom, jer neće imati svoju vlast.

Zajednicu bi mogla da sufinansira Srbija, ali Marko u tome ne vidi problem, jer 25 odsto budžeta za Južni Tirol dolazi iz Austrije.

“Generalno gledano, to je veoma dobar predlog, tim pre što zajednica nije ograničena samo na opštine na severu, tako da ne predviđa nikakva teritorijalna ograničenja”, objasnio je on.