commons.wikimedia/A. Savin
Atina

Grčka je oduvek naša prijateljska zemlja i zbog političke bliskosti dva naroda rado bi videla Srbiju u Evropskoj uniji, kaže Slobodan Zečević iz Instituta za evropske studije. Dodaje da stav o Kosovu nije promenjen, jer i Grci imaju slične konflikte, prenosi RTS.

Zečević je istakao da su odnosi Srbije i Grčke uvek bili prijateljski, bliski, te i da su u skorijoj istoriji, za vreme sankcija i bombardovanja, Grci pokušavali da nam pomognu.

– Za Srbe je Grčka uvek bila glavna turistička destinacija. Imamo korektnu privrednu razmenu, koja raste. Ako imamo sve ovo u vidu, Grčka je uvek bila prijateljska a grčki narod je nama veoma blizak – rekao je Zečević.

Komentarišući to što Grčka nije promenila stav o Kosovu, Zečević je napomenuo da i oni imaju konflikt oko teritorijalnih voda sa Turskom, kao i na Kipru.

Grčka je još jednom podvukla da u ovom trenutku neće priznati Kosovo, ali da insistiraju na dijalogu – rekao je Zečević i dodao da se Srbija trudi da održi dijalog u životu.

Posebno je naglasio grčku podršku Srbiji na evropskom putu.

– Grčka bi rado volela da vidi Srbiju u EU, upravo zbog političke bliskosti dva naroda i ona nam daje podršku – rekao je Zečević.

Kriza u Ukrajini – diplomatija na dva koloseka

Govoreći o situaciji oko Ukrajine, naveo je da se, uprkos propagandnim manevrima sa obe strane, prioritet dao diplomatiji na dva koloseka. Prvi kolosek su, ističe, pregovori SAD i Rusije, u kojima se zvaničnici čuju telefonom.

– Mislim da je tu reč da pokušaju da nađu rešenje da se Rusija ne oseća ugroženo i da postoje razgovori oko toga šta bi bilo prihvatljivo rešenje – kaže Zečević.

Napominje da ruski predsednik Vladimir Putin govori o “nedeljivoj bezbednosti”, u kojoj se ne bi samo Zapad osećao bezbedno, već i oni.

– Rusi neće da se NATO širi i za to žele pismene garancije koje za sada Amerikanci neće da im daju – kaže Zečević i dodaje da je kriza na Kubi završena neformalnim sporazumom.

Drugi kolosek razgovora je, kako kaže, pokušaj Emanuela Makrona i Olafa Šolca da se realizuje dogovor iz Minska koji se tiče istočnog dela Ukrajine.

– A, to podazumeva jednu vrstu autonomije i da se vrate ukrajinski vojnici na granicu sa Rusijom. Sve je to dosta komplikovano, jer obe strane imaju svoje vizije – kaže Zečević.

Dodaje da na američkoj strani postoji objektivna opasnost od gomilanja ruskih trupa, ali da je tu i želja Ukrajine da se približi NATO što je, kaže, izazvalo ovu krizu.

Podizanje uloga

Što se tiče stalnih najava rata, smatra da je reč o propagandi.

– Mislim da je reč o prapagandi i podizanju uloga – sa jedne strane Amerikanci govore: Rusi će napasti; A Rusi govore: Ako ne postignete sa nama sporazum, proglasićemo nezavisnost Donjecka i Luganska. A i jedni i drugi pokušavaju da nađu diplomatsko rešenje – ističe Zečević.

Prema njegovim rečima, Zapad se plaši ruske vojne intervencije, jer ruski vojnici lako mogu da se vrate na granicu. Međutim, napetost je, ocenio je, sada manja.

– Ruski potez, povlačenje tenkova u kasarne, je pokušaj da pokaže Zapadu da oni rade na deeskalaciji i diplomatskom rešenju krize. Mislim da je sada to realnije nego vojni sukob, ali u svakom slučaju tog propagandnog rata će i dalje biti – navodi Zečević uz nagoveštaj da se ne mogu sa sigurnošću isključiti incidenti.

Za Ukrajinu kaže da je tragično to što je, posle 30 godina koliko nije imala porast BDP tek poslednjih godina počela da se oporavlja.

– Ova kriza im apsolutno ne ide u prilog i oni pokušavaju na sve načine da pokažu da je situacija normalna i da tamo može da se živi, ali da su spremni na otpor ukoliko dođe do ruske invazije – rekao je Zečević.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here