Predstavnici Saveza Srba u Austriji i dijaspore, prisustvovali su danas, u okviru delegacije Srbije, komemoraciji povodom 80. godišnjice oslobađanja nacističkog koncentracionog logora Mauthauzen.
Članovi Uprave Saveza Srba Mladen Filipović i Ilija Tufegdžić poklonili su se brojnim srpskim žrtvama pred spomenikom u memorijalnom centru.
Ovogodišnja komemoracija, kojoj su prisustvovale delegacije iz celog sveta, povodom 80. godišnjice oslobađanja nacističkog koncentracionog logora Mauthauzen, održana je pod motom „Zajedno za jedno: Nikad više“.
Komemoraciji su prisustvovale delegacije iz celog sveta, a delegaciju Španije je predvodio španski kraljevski par Felipe VI i Leticija, čime je prvi put na najvišem nivou iz te zemlje odata počast hiljadama njenih građana koji su stradali u ovom nacističkom logoru.
Naime, među žrtvama su bili i borci protiv Frankove fašističke diktature, koji su nakon Španskog građanskog rata internirani od strane nacista.
– Na početku je bilo prisutno ćutanje, gledanje u stranu, kada su antisemitizam i rasizam pokazali svoje ružno lice i obuzeli društvo. Mauthauzen nas podseća i dan danas da moramo biti obazrivi – poručio je predsednik Austrije Aleksander van der Belen.
On je naglasio da je neophodno sećanje kako se ne bi zaboravilo.
– Na komemoraciji u Mauthauzenu srećemo preživele, njihove potomke i mlade ljude iz celog sveta, okupljenje u sećanju, u opomeni i obećanju da se ljudskost nikada ne sme izgubiti iz vida – naglasio je Van der Belen.
Austrijski kancelar Kristijan Štoker je rekao da Mauthauzen mora uvek biti opomena kuda vode autoritarne ideologije, mržnja. On je istakao da je zadatak svih da se tako nešto nikada ne ponovi.
Predsednik Austrije Van der Belen, kako je saopšteno, sastao se na marginama komemoracije sa visokim gostima iz inostranstva. Na komemoraciju tradicionalno dolaze delegacije iz svih delova sveta, pošto su logoraši bili poreklom iz više od 70 nacija.
Mauthauzen je poznat kao jedan od najozloglašenijih nacističkih logora. Sejao je smrt u Prvom svetskom ratu, a nastavio i u Drugom. Uspostavljen je 22. septembra 1914., a ponovo aktiviran 8. avgusta 1938. godine.
Bio je aktivan sve do oslobađanja od strane američke vojske 5. maja 1945. godine.
Sastojao se od glavnog logora i 49 sporednih, a do 1945. godine u logor Mauthauzen i njegove sporedne logore deportovano je oko 200.000 osoba, a više od polovine njih je ubijeno ili su umrli od posledica prisilnog rada.
Među njima je bilo ljudi preko 30 različitih nacionalnosti, a poslednji logoraški broj bio je 139.317, izdat 3. maja 1945. godine.
Američke trupe su 5. maja 1945. oslobodile koncentracioni logor Mauthauzen.