18.12.2025
Home Blog

Udes u centru Beograda

0
A. Čukić

Dve osobe su povređene u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u ulici Kneza Miloša u Beogradu.

Do nezgode je došlo jutros oko pet časova, a povređeni su prevezeni na VMA.

Pukovnik profesor doktor Dragan Đorđević rekao je za RTS da su mlađa muška i ženska osoba primljene na VMA, kao i da je u toku dijagnostika.

“Ne možemo za sada reći o težini povreda”, dodaje Đorđević.

Nezvanično, reč je o direktnom sudaru dva putnička vozila. Očekuje se dolazak komunalnih službi, kako bi se kolovoz i deo ulice Kneza Miloša oslobodio za saobraćaj. Za sada saobraćaj se odvija usporeno u oba smera.

Trampov otvoreni imperijalizam: Nafta Venecuele je američka

0
EPA/Samuel Corum
Donald Tramp

Sjedinjene Države žele da povrate prava na naftu u Venecueli, koja su Vašingtonu oduzeta, izjavio je američki predsednik Donald Tramp.

– Prava na zemlju, naftu, na sve što smo imali – sve su nam to oduzeli, jer smo imali predsednika koji, možda, jednostavno nije pratio šta se dešava u svetu – rekao je Tramp novinarima.

Sa druge strane, Ujedinjene nacije ne raspolažu bilo kakvim informacijama o navodno ukradenoj američkoj imovini od strane Venecuele, izjavio je na brifingu zamenik zvaničnog predstavnika generalnog sekretara UN Farhan Hak.

„Nemamo aktuelne informacije povodom toga“, rekao je Hak odgovarajući na pitanje novinara.

Američki predsednik Donald Tramp mogao bi da objavi početak rata sa Venecuelom u četvrtak rano ujutru, tvrdi američki novinar Taker Karlson, pozivajući se na američkog zvaničnika. Karlson tvrdi da će Tramp objaviti rat Venecueli tokom svog obraćanja o stanju nacije u 21:00 po istočnom vremenu ( u 03.00 po srednjoevropskom vremenu). Prema njegovim rečima, američki zakonodavci su juče dobili informacije o predstojećem ratu sa Venecuelom, koji bi mogao biti objavljen ubrzo.

Zemljotres pogodio Hrvatsku

0
Youtube/Seeker

Zemljotres jačine 4 stepena Rihterove skale zabeležen je sinoć u 23.07 časova u Jadranskom moru kod ostrva Mljet, potvrdila je Seizmološka služba Hrvatske.

“U 23:07 časova, seizmografi Seizmološke službe zabeležili su prilično jak zemljotres sa epicentrom u Jadranskom moru kod ostrva Mljet. Magnituda zemljotresa bila je 4 stepena Rihterove skale, a intenzitet u epicentru procenjen je na V stepeni EMS skale. Zemljotres se osetio u Dubrovačkom primorju”, navodi se u saopštenju Seizmološke službe.

Ranije je EMSC izvestio o zemljotresu kod Mljeta, navodeći da je magnituda bila 3,9.

Uran i Neptun su drugačiji nego što se mislilo?

0
pixabay.com
Foto: Ilustracija

Naučnici tvrde da se planete Uran i Neptun ne uklapaju u tradicionalnu klasifikaciju planeta u Sunčevom sistemu, jer njihovi slojevi otkrivaju iznenađujuće stenovite unutrašnjosti i magnetne anomalije.

Uran i Neptun, dugo nazivani „ledenim divovima“ Sunčevog sistema, možda nisu toliko ledeni koliko se ranije mislilo. Uprkos svojoj klasifikaciji, ove planete sadrže više metana, vode i isparljivih jedinjenja nego Jupiter i Saturn, što je navelo naučnike na zaključak da u njima dominira leda. Pod ekstremnim unutrašnjim pritiscima, ovi elementi se učvršćuju, formirajući takozvana ledena jezgra.

Nedavna otkrića naučnika sa Švajcarskog univerziteta u Cirihu (UZH) i Švajcarskog nacionalnog centra za kompetencije u istraživanju (NCCR) PlanetS dovode u pitanje to tradicionalno gledište.

Objavljeno ovog meseca u časopisu Astronomy & Astrophysics, novo istraživanje sugeriše da jezgra Urana i Neptuna mogu biti više kamenita nego ledena. Štaviše, ta studija sugeriše da unutrašnjost ovih planeta možda prolazi kroz konvekciju, kruženje materijala poput tektonske aktivnosti Zemlje, umesto da održava stabilnu strukturu.

Decenijama je planetarna klasifikacija delila Sunčev sistem na stenovite planete, gasne gigante i ledene divove izvan takozvane ledene linije Sunčevog sistema. Doktorand Luka Morf i profesor Ravit Heled sa UZH i NCCR PlanetSa tvrde da se Uran i Neptun ne uklapaju u potpunosti u takav obrazac.

„Klasifikacija ledenih divova je previše pojednostavljena, jer su Uran i Neptun još uvek slabo shvaćeni“, objasnio je Morf u saopštenju za javnost UZH.

Da bi usavršili modele njihove unutrašnjosti, Morf i Heled su razvili simulacije koristeći profile slučajne gustine i proračune gravitacionog polja, ponavljajući sve dok se nisu podudarali sa posmatranim podacima na Uranu i Neptunu.

„Modeli zasnovani na fizici pravili su previše pretpostavki, dok su empirijski modeli previše pojednostavljivali. Kombinovali smo oba pristupa kako bismo proizveli modele unutrašnjosti koji su bili „agnostični“ ili nepristrasni, a ipak fizički konzistentni“, objasnio je Morf.

Njihovi rezultati ukazuju na to da unutrašnjost planete može biti pretežno stenovita, a ne od leda bogatog vodom, što je u skladu sa zapažanjima sa Habl svemirskog teleskopa i letelice Novi horizonti da je Pluton oko 70% stena i metala i 30% vode.

Studija takođe baca svetlo na neobična magnetna polja Urana i Neptuna.
„Ovo je nešto što smo prvi put predložili pre skoro 15 godina, a sada imamo numerički okvir da to demonstriramo“, rekao je Heled.

Jonski slojevi vode mogli bi da generišu magnetno polje na velikim dubinama, što objašnjava nedipolarna magnetna polja, pri čemu Uranovo polje potiče dublje od Neptunovog.

I Uran i Neptun mogli bi biti stenoviti ili ledeni divovi, u zavisnosti od pretpostavki modela. Podaci trenutno nisu dovoljni da bi se napravila razlikov između to dvoje, pa su nam potrebne posebne misije na Uran i Neptun koje mogu otkriti njihovu pravu prirodu, zaključio je Heled.

Sunčan dan posle maglovitog jutra

0
EPA-EFE/Koca Sulejmanović

U Srbiji će danas, posle maglovitog jutra, biti malo do umereno oblačno, u većini mesta sa dužim sunčanim intervalima, uz najvišu dnevnu temperaturu od osam do 14 stepeni. Vetar slab, promenlјiv. Uveče i tokom noći ponovo se očekuju niska oblačnost i magla.

Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda, sutra se, nakon jutarnje magle i niske oblačnosti, tokom dana u većini mesta očekuju sunčani periodi, pa će i dnevne temperature biti u intervalu od osam do 14 stepeni.

Za vikend više oblačnosti, naročito u nedelјu, i dalјe uz čestu maglu, a dnevne temperature u padu, od pet do osam stepeni.

Početkom sledeće sedmice u košavskom području duvaće umeren i jak, a na jugu Banata povremeno olujni jugoistočni vetar – hladna košava. Magla i niska oblačnost u tom periodu biće češći u Timočkoj Krajini, na zapadu i jugu Srbije.

U sredu, 24. decembra očekuje se prolazno naoblačenje sa kišom i snegom, a od četvrtka suvo, ali hladnije.

Merc pozvan da “nauči istoriju”

0
Tanjug/AP
Fridrih Merc

Američki ekonomista Džefri Saks je u otvorenom pismu nemačkom kancelaru Fridrihu Mercu pozvao da „nauči istoriju“ i da se osloni na diplomatiju u rešavanju sukoba u Ukrajini. Tekst pisma objavio je list Berliner Zeitung.

„Naučite istoriju, gospodine kancelare! I budite iskreni! Bez iskrenosti nema poverenja. Bez poverenja nema bezbednosti. A bez diplomatije Evropa rizikuje da ponovi katastrofe iz kojih je, navodno, izvukla pouke“, smatra Saks.

Prema njegovim rečima, bezbednost u Ukrajini „neće biti postignuta razmeštanjem nemačkih, francuskih ili drugih evropskih trupa“. To će, kako ističe, samo „produbiti podele i produžiti rat“, dok se stabilnost može postići jedino „putem neutralnosti, potkrepljene pouzdanim međunarodnim garancijama“. U tom kontekstu, on predlaže da Ukrajina dobije status neutralne države.

„Istorija jasno pokazuje: ni Sovjetski Savez, ni Ruska Federacija nisu narušavali suverenitet neutralnih država u posleratnom poretku — ni Finske, ni Austrije, ni Švedske, ni Švajcarske, ni drugih zemalja. Neutralnost je funkcionisala zato što je uzimala u obzir legitimne bezbednosne interese svih strana. Nema ozbiljnih razloga da se veruje da to ne može da funkcioniše ponovo“, objasnio je Saks.

On je podsetio da je Merc „više puta govorio o odgovornosti Nemačke za evropsku bezbednost“.

„Ta odgovornost se ne može zameniti parolama, selektivnim sećanjem ili normalizacijom ratne retorike“, naglasio je ekonomista.

Prema njegovom mišljenju, nedavne izjave Merca daju osnov za zaključak da kancelar ne pristupa aktuelnoj situaciji oko Ukrajine sa neophodnom „istorijskom ozbiljnošću i iskrenošću“.

„Istorija će presuditi šta Nemačka pamti, a šta zaboravlja. Neka ovog puta Nemačka izabere diplomatiju i mir i održi svoju reč“, pozvao je Saks.

Podsetimo, lideri zemalja Evropske unije su u ponedeljak objavili zajedničko saopštenje nakon pregovora u Berlinu. Potpisnici smatraju da bezbednosne garancije za Kijev treba da obuhvate formiranje „multinacionalnih snaga za Ukrajinu“, predvođenih Evropom i sastavljenih od trupa zainteresovanih zemalja, u okviru „koalicije voljnih“ i uz podršku Sjedinjenih Američkih Država. U saopštenju se navodi da će te snage pomagati u obnovi ukrajinskih oružanih snaga, obezbeđivanju kontrole vazdušnog prostora Ukrajine i bezbednosti na moru, kao i kroz operacije na teritoriji same Ukrajine.

Odgovor Moskvi i Pekingu: Rekordan vojni budžet Vašingtona

0
commons.wikimedia
Kapitol, sedište Kongresa SAD

Gornji dom američkog Kongresa velikom većinom glasova je usvojio zakon o odbrambenoj politici, kojim se za izdvaja rekordan iznos od 901 milijarda dolara za vojnu potrošnju, što uključuje i povećanje plata za četiri odsto za pripadnike vojske.

Zakon odobrava reforme sistema za nabavku vojne opreme i uključuje napore za povećanje konkurentnosti sa američkim rivalima Kinom i Rusijom.

Senat je podržao zakon sa 77 glasova za i 20 protiv, uz snažnu podršku obe stranke, a prethodno je usvojen i u Predstavničkom domu sa 312 glasova za i 112 protiv, takođe uz široku dvostranačku podršku.

U naredne dve godine zakonom je predviđeno 800 miliona dolara za pomoć Ukrajini, po 400 miliona u 2026. i 2027. godini, a obezbeđeno je 175 miliona dolara za podršku odbrani Letonije, Litvanije i Estonije.

Zakonom je ograničena mogućnost Ministarstva odbrane da smanji broj američkih snaga u Evropi na manje od 76.000, a zabranjuje se američkom komandantu za Evropu da se odrekne funkcije vrhovnog komandanta NATO.

Amerikanci potopili brod

0
pixabay.com

Američka vojska je u sredu potopila još jedan brod, koji je, kako se tvrdi, prevozio drogu u međunarodnim vodama u istočnom Pacifiku, a u napadu su poginula četiri muškarca, saopštila je Južna komanda SAD.

Brodom je upravljala „označena teroristička organizacija“, a američke obaveštajne službe su potvrdile da je „plovio poznatim rutama za trgovinu drogom u istočnom Pacifiku i da je bio angažovan u operacijama trgovine drogom“, navela je komanda u objavi na X mreži, prenosi En-Bi-Si njuz.

„Ukupno su ubijena četiri muškarca narkoterorista, a nijedan pripadnik američke vojske nije povređen“, navodi se u objavi.

Od početka septembra, Pentagon je potopio više od 20 navodnih brodova za prevoz droge u Karibima i istočnom Tihom okeanu, usmrtivši više od 90 ljudi u napadima.

Poslednjih nedelja, predsednik SAD Donald Tramp je više puta je najavljivao da će američka vojska uskoro početi kopnene napade usmerene na trgovce drogom na Karibima, što je eskaliralo tenzije između SAD i Venecuele.

Trampova administracija je prošle nedelje zaplenila tanker za naftu blizu obale Venecuele i objavila nove sankcije za ovu zemlju.

Skoro četiri meseca, SAD održavaju značajno vojno prisustvo na Karibima, veći deo kod obale Venecuele, sa obrazloženjem borbe protiv trgovine drogom, što je Venecuela osudila kao prikriveni pokušaj promene režima u Karakasu.

Ovan

2

Zdravstvene tegobe koje su vas ranije mučile ponovo su se aktivirale. Nemate potrebe da paničite, dovoljno je da pripazite na količinu i kvalitet ishrane. SAVET: izbegavajte masnu hranu.

Ribe

1

Dobar je trenutak da čekanje zamenite konstruktivnim delovanjem. Ako se potrudite, možete napraviti plan kojim biste rešili egzistencijalne probleme. SAVET: ne kolebajte se.

NAJNOVIJE