Glavna poruka Vladimira Putina sa proširene sednice kolegijuma Ministarstva odbrane je da je Rusija je tokom Specijalne vojne operacije postala potpuno suverena zemlja, zahvaljujući snažnoj i modernizovanoj armiji, ocenjuje ruski vojni ekspert Viktor Litovkin.
Kada je reč o budućim prioritetima, Putin je pred Ministarstvo odbrane postavio sedam ključnih zadataka. U okviru novog Državnog programa naoružanja za period od 2027. do 2036. godine nastaviće se sveobuhvatna modernizacija oružanih snaga, sa posebnim fokusom na sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, sredstva radio-elektronske borbe i bespilotne sisteme u svim operativnim domenima.
„Pravci razvoja armije uključuju uvođenje veštačke inteligencije, digitalizaciju, razvoj bespilotnih sistema — ne samo vazdušnih, već i kopnenih, morskih i podvodnih. Takođe je reč o jačanju strateške trijade, razvoju pomorskih snaga, svih vrsta borbene tehnike i svih rodova vojske, uključujući razvoj Kosmičkih snaga. Ukratko, kompleksan i multidimenzionalan razvoj svih oružanih snaga“, kaže Litovkin.
Strateške nuklearne snage ostaju jedan od glavnih prioriteta, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u sistemu odvraćanja. Istovremeno, biće ubrzano uvođenje robotike, informacionih tehnologija i veštačke inteligencije u sisteme komandovanja i autonomne borbene sisteme. Posebna pažnja posvećena je razvoju orbitalne grupacije, koja će se opremati aparatima nove generacije radi obezbeđivanja zaštićene komunikacije, precizne navigacije i pouzdanih izviđačkih podataka.
Realizacija Strategije razvoja Ratne mornarice do 2050. godine treba da dovede do obnove i jačanja flote, dok će produbljivanje vojno-tehničke saradnje sa saveznicima doprineti unapređenju regionalne i kolektivne bezbednosti.
Poseban prioritet ostaje i proširenje socijalnih garancija za pripadnike vojske, učesnike Specijalne vojne operacije i njihove porodice, uključujući pitanja zdravstvene zaštite, rehabilitacije i stambenog zbrinjavanja.
Putin je naglasio i da se potencijali ruske vojske neprekidno razvijaju. Istakao je da će „orešnik“ do kraja godine biti uveden na borbeno dežurstvo, a da će sistemi „burevesnik“ i „posejdon“ još dugo biti jednostveni u svom rangu, obezbeđujući strateški paritet, bezbednost i globalnu poziciju Rusije decenijama unapred.
Moć ruske armije
Litovkin ocenjuje da uprkos sankcijama i spoljnim pritiscima na Rusiju, zemlja sprovodi svoju suverenu politiku, a „sve ostvaruje zahvaljujući ruskoj vojsci i uspešnim akcijama ruske armije“.
„Pored toga, on je rekao da je ruska armija danas najjača u svetu, sa najvećim borbenim iskustvom. I da smo zahvaljujući ruskoj vojsci postali ne samo suverena država, već i velika država, vratili smo sebi status velike zemlje”, naglasio je Litovkin.
Takođe, Putin je naglasio da je jedan od prioriteta Rusije jačanje bezbednosti zemlje, a strateške nuklearne snage u tom kontekstu igraju ključnu ulogu, podvukao je ekspert.
„Zahvaljujući i uprkos Specijalnoj vojnoj operaciji, uspeli smo da povećamo proizvodnju municije, borbene tehnike i novih vrsta oružja, kakvih nema niko u svetu. Takođe smo postigli uspehe ne samo na liniji kontakta, nego u okviru celokupne Specijalne vojne operacije. U poslednjih godinu dana oslobodili smo više od 300 naseljenih mesta, uništili preko 113.000 jedinica borbene tehnike, od kojih 5.500 zapadnog porekla, a takođe eliminisali oko pola miliona ukrajinskih boraca“, kaže Litovkin za Sputnjik.
Govoreći o dostignućima ruske armije, Litovkin podseća da je ruska vojska oslobodila pogranični Kursku oblast i istakao je doprinos vojnika Severne Koreje u oslobađanju tog pograničnog regiona.
„Naravno, i Putin je izrazio veliku zahvalnost Severnoj Koreji, čiji su vojnici ratovali rame uz rame sa našim vojnicima pri oslobađanju Kurske oblasti, a potom je deminirali. To je bio istinski primer pomoći Rusiji u borbi protiv neonacizma“, kaže ruski ekspert.
On je takođe naglasio da su uspesi ruske vojske na liniji kontakta u borbi protiv ukrajinskog nacizma direktan rezultat snažne odbrambene industrije. Upravo tesna povezanost armije i odbrambenog sektora omogućila je ostvarivanje pobeda i napredak u oslobađanju teritorija.
Širenje NATO i agresija zapadnih zemalja
Govoreći o ključnim izazovima i pretnjama po Rusiju, Litovkin ističe da predsednik Putin kao najveću opasnost vidi širenje NATO-a i agresiju zapadnih zemalja usmerenu protiv Rusije.
„To je izazov za Rusiju i, naravno, Rusija smatra da treba da bude oprezna. Ako probleme Specijalne vojne operacije ne možemo rešiti diplomatskim putem, postići ćemo ih vojnim putem. Spremni smo da odbijemo sve pretnje koje nam nameće Zapad. Mi ne pretimo Zapadu, već se branimo od njegovih pretnji. To je glavna Putinova poruka“, kaže Litovkin.
Sagovornik ocenjuje da u skorije vreme neće doći do okončanja Specijalne vojne operacije, odnosno rata u Ukrajini, budući da ciljevi koje je predsednik Vladimir Putin postavio još 24. februara 2022. godine nisu ostvareni. Kako ističe, postoji previše prepreka za postizanje ovih ciljeva, uključujući i činjenicu da Evropa kategorički ometa proces rešavanja sukoba, za koji se zalaže američki predsednik Donald Tramp.
Litovkin ističe da Rusija ne planira zaključivanje primirja, već ima za cilj uklanjanje uzroka koji su doveli do početka Specijalne vojne operacije.
„A uklanjanje tih uzroka je veoma složen proces. Kao prvo, to predviđa demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine, obezbeđenje njenog neutralnog statusa, što podrazumeva i izmenu ukrajinskog Ustava, priznanje novih regiona koji su ušli u Ustav Ruske Federacije od strane Ukrajine, očuvanje prava ruskog naroda u Ukrajini, uključujući i njihovo pravo na maternji jezik – čak i na zvaničnom nivou, tako da njihova deca mogu da uče na ruskom itd. Ukrajina treba da bude neutralna i prema Rusiji prijateljska država. Ove ciljeve nije moguće postići u narednim danima, iako to zahteva Tramp.
Putin je odbacio tvrdnje o ruskom napadu na Evropu, ističući da se evropskoj javnosti namerno usađuje strah od neizbežnog sukoba sa Rusijom i velikog rata. Prema njegovim rečima, atmosferu histerije pre svega podstiču pojedini evropski lideri, koji se rukovode kratkoročnim ličnim ili grupnim političkim interesima, a ne stvarnim interesima svojih naroda.
„Putin je rekao da su takve priče ‘glupost’ i ‘laž’, i ja se sa njim apsolutno slažem. Nama Evropa nije potrebna. Uostalom, šta to Evropa ima što mi nemamo?! Drugo, to što Evropa sve vreme govori o agresiji Rusije to je pokušaj evropskih elita i evropskih vlasti da prikriju svoju nesposobnost da obezbede ekonomski procvat Evrope. Sve to prikrivaju pozivajući se na agresivnost Rusije i na to da su primorani da pomažu Ukrajini. Ali, to nije istina. Oni su sami izazvali državni udar u Ukrajini i podržavali rat kijevskog režima protiv Donbasa i ubijanje civila“, zaključio je Litovkin.
Ekspert navodi da Evropa nastoji da predstavi Rusiju kao agresora, a Ukrajinu kao žrtvu. Prema njegovim rečima, Rusija nije agresor, već država koja pokušava da okonča rat i zaustavi ubijanje civila u Donbasu, koje je sprovodila Ukrajina uz pomoć i podršku i zapadnih zemalja.