19.12.2025
Home Blog

Vreme sutra: Pretežno sunčano, temperatura do 13 stepeni

0
Pixabay.com
Foto: Ilustracija

Vremenska prognoza za petak, 19. decembar 2025.

Vreme u Srbiji

U Srbiji tokom dana pretežno sunčano uz malu ili umerenu oblačnost i slab južni i jugoistočni vetar, dok se uveče i tokom noći u nižim predelima očekuju niska oblačnost i magla, saopštio je RHMZ.

Najniža temperatura biće od minus četiri do pet, a najviša od osam do 13 stepeni.

Vreme u Beogradu

U Beogradu ujutru u nižim delovima grada magla, a tokom dana pretežno sunčano uz malu oblačnost i slab južni i jugoistočni vetar i najvišu temperaturu oko 12 stepeni.

Vreme narednih dana

U narednih nedelju dana očekuje se hladnije vreme, od srede u nižim predelima sa kišom i susnežicom, u brdsko-planinskim sa snegom.

Sedam prioriteta Vladimira Putina

0
Tanjug/AP

Glavna poruka Vladimira Putina sa proširene sednice kolegijuma Ministarstva odbrane je da je Rusija je tokom Specijalne vojne operacije postala potpuno suverena zemlja, zahvaljujući snažnoj i modernizovanoj armiji, ocenjuje ruski vojni ekspert Viktor Litovkin.

Kada je reč o budućim prioritetima, Putin je pred Ministarstvo odbrane postavio sedam ključnih zadataka. U okviru novog Državnog programa naoružanja za period od 2027. do 2036. godine nastaviće se sveobuhvatna modernizacija oružanih snaga, sa posebnim fokusom na sisteme protivvazdušne i protivraketne odbrane, sredstva radio-elektronske borbe i bespilotne sisteme u svim operativnim domenima.

„Pravci razvoja armije uključuju uvođenje veštačke inteligencije, digitalizaciju, razvoj bespilotnih sistema — ne samo vazdušnih, već i kopnenih, morskih i podvodnih. Takođe je reč o jačanju strateške trijade, razvoju pomorskih snaga, svih vrsta borbene tehnike i svih rodova vojske, uključujući razvoj Kosmičkih snaga. Ukratko, kompleksan i multidimenzionalan razvoj svih oružanih snaga“, kaže Litovkin.

Strateške nuklearne snage ostaju jedan od glavnih prioriteta, s obzirom na njihovu ključnu ulogu u sistemu odvraćanja. Istovremeno, biće ubrzano uvođenje robotike, informacionih tehnologija i veštačke inteligencije u sisteme komandovanja i autonomne borbene sisteme. Posebna pažnja posvećena je razvoju orbitalne grupacije, koja će se opremati aparatima nove generacije radi obezbeđivanja zaštićene komunikacije, precizne navigacije i pouzdanih izviđačkih podataka.

Realizacija Strategije razvoja Ratne mornarice do 2050. godine treba da dovede do obnove i jačanja flote, dok će produbljivanje vojno-tehničke saradnje sa saveznicima doprineti unapređenju regionalne i kolektivne bezbednosti.

Poseban prioritet ostaje i proširenje socijalnih garancija za pripadnike vojske, učesnike Specijalne vojne operacije i njihove porodice, uključujući pitanja zdravstvene zaštite, rehabilitacije i stambenog zbrinjavanja.

Putin je naglasio i da se potencijali ruske vojske neprekidno razvijaju. Istakao je da će „orešnik“ do kraja godine biti uveden na borbeno dežurstvo, a da će sistemi „burevesnik“ i „posejdon“ još dugo biti jednostveni u svom rangu, obezbeđujući strateški paritet, bezbednost i globalnu poziciju Rusije decenijama unapred.

Moć ruske armije

Litovkin ocenjuje da uprkos sankcijama i spoljnim pritiscima na Rusiju, zemlja sprovodi svoju suverenu politiku, a „sve ostvaruje zahvaljujući ruskoj vojsci i uspešnim akcijama ruske armije“.

„Pored toga, on je rekao da je ruska armija danas najjača u svetu, sa najvećim borbenim iskustvom. I da smo zahvaljujući ruskoj vojsci postali ne samo suverena država, već i velika država, vratili smo sebi status velike zemlje”, naglasio je Litovkin.

Takođe, Putin je naglasio da je jedan od prioriteta Rusije jačanje bezbednosti zemlje, a strateške nuklearne snage u tom kontekstu igraju ključnu ulogu, podvukao je ekspert.

„Zahvaljujući i uprkos Specijalnoj vojnoj operaciji, uspeli smo da povećamo proizvodnju municije, borbene tehnike i novih vrsta oružja, kakvih nema niko u svetu. Takođe smo postigli uspehe ne samo na liniji kontakta, nego u okviru celokupne Specijalne vojne operacije. U poslednjih godinu dana oslobodili smo više od 300 naseljenih mesta, uništili preko 113.000 jedinica borbene tehnike, od kojih 5.500 zapadnog porekla, a takođe eliminisali oko pola miliona ukrajinskih boraca“, kaže Litovkin za Sputnjik.

Govoreći o dostignućima ruske armije, Litovkin podseća da je ruska vojska oslobodila pogranični Kursku oblast i istakao je doprinos vojnika Severne Koreje u oslobađanju tog pograničnog regiona.

„Naravno, i Putin je izrazio veliku zahvalnost Severnoj Koreji, čiji su vojnici ratovali rame uz rame sa našim vojnicima pri oslobađanju Kurske oblasti, a potom je deminirali. To je bio istinski primer pomoći Rusiji u borbi protiv neonacizma“, kaže ruski ekspert.

On je takođe naglasio da su uspesi ruske vojske na liniji kontakta u borbi protiv ukrajinskog nacizma direktan rezultat snažne odbrambene industrije. Upravo tesna povezanost armije i odbrambenog sektora omogućila je ostvarivanje pobeda i napredak u oslobađanju teritorija.

Širenje NATO i agresija zapadnih zemalja

Govoreći o ključnim izazovima i pretnjama po Rusiju, Litovkin ističe da predsednik Putin kao najveću opasnost vidi širenje NATO-a i agresiju zapadnih zemalja usmerenu protiv Rusije.

„To je izazov za Rusiju i, naravno, Rusija smatra da treba da bude oprezna. Ako probleme Specijalne vojne operacije ne možemo rešiti diplomatskim putem, postići ćemo ih vojnim putem. Spremni smo da odbijemo sve pretnje koje nam nameće Zapad. Mi ne pretimo Zapadu, već se branimo od njegovih pretnji. To je glavna Putinova poruka“, kaže Litovkin.

Sagovornik ocenjuje da u skorije vreme neće doći do okončanja Specijalne vojne operacije, odnosno rata u Ukrajini, budući da ciljevi koje je predsednik Vladimir Putin postavio još 24. februara 2022. godine nisu ostvareni. Kako ističe, postoji previše prepreka za postizanje ovih ciljeva, uključujući i činjenicu da Evropa kategorički ometa proces rešavanja sukoba, za koji se zalaže američki predsednik Donald Tramp.

Litovkin ističe da Rusija ne planira zaključivanje primirja, već ima za cilj uklanjanje uzroka koji su doveli do početka Specijalne vojne operacije.

„A uklanjanje tih uzroka je veoma složen proces. Kao prvo, to predviđa demilitarizaciju i denacifikaciju Ukrajine, obezbeđenje njenog neutralnog statusa, što podrazumeva i izmenu ukrajinskog Ustava, priznanje novih regiona koji su ušli u Ustav Ruske Federacije od strane Ukrajine, očuvanje prava ruskog naroda u Ukrajini, uključujući i njihovo pravo na maternji jezik – čak i na zvaničnom nivou, tako da njihova deca mogu da uče na ruskom itd. Ukrajina treba da bude neutralna i prema Rusiji prijateljska država. Ove ciljeve nije moguće postići u narednim danima, iako to zahteva Tramp.

Putin je odbacio tvrdnje o ruskom napadu na Evropu, ističući da se evropskoj javnosti namerno usađuje strah od neizbežnog sukoba sa Rusijom i velikog rata. Prema njegovim rečima, atmosferu histerije pre svega podstiču pojedini evropski lideri, koji se rukovode kratkoročnim ličnim ili grupnim političkim interesima, a ne stvarnim interesima svojih naroda.

„Putin je rekao da su takve priče ‘glupost’ i ‘laž’, i ja se sa njim apsolutno slažem. Nama Evropa nije potrebna. Uostalom, šta to Evropa ima što mi nemamo?! Drugo, to što Evropa sve vreme govori o agresiji Rusije to je pokušaj evropskih elita i evropskih vlasti da prikriju svoju nesposobnost da obezbede ekonomski procvat Evrope. Sve to prikrivaju pozivajući se na agresivnost Rusije i na to da su primorani da pomažu Ukrajini. Ali, to nije istina. Oni su sami izazvali državni udar u Ukrajini i podržavali rat kijevskog režima protiv Donbasa i ubijanje civila“, zaključio je Litovkin.

Ekspert navodi da Evropa nastoji da predstavi Rusiju kao agresora, a Ukrajinu kao žrtvu. Prema njegovim rečima, Rusija nije agresor, već država koja pokušava da okonča rat i zaustavi ubijanje civila u Donbasu, koje je sprovodila Ukrajina uz pomoć i podršku i zapadnih zemalja.

Ubijeni lideri Al-Islaha

0
pixabay.com
Foto: Ilustracija

Najmanje pet osoba je poginulo, a 11 je ranjeno kada je u četvrtak eksplodirala bomba ispred sedišta jedne političke stranke u Jemenu, saopštila je policija, prenosi Anadolu.

Stranka Al-Islah, najveća islamska politička stranka u Jemenu, navela je u saopšenju da je bombaški napad pogodio njeno sedište u gradu Taizu, jugozapadno od glavnog grada Sane, pri čemu je poginulo i povređeno više osoba, uključujući žene i decu.

U napadu su, kako je navedeno, ubijena i dvojica lidera stranke – Ibrahim al-Sharai i Abdul Jalil Moqbel.

Al-Islah je pozvala sigurnosne vlasti da preuzmu svoju odgovornost u zaštiti građana i institucija, te da počinioce privedu pravdi. Još uvek niko nije preuzeo odgovornost za napad.

Policija u Taizu saopšila je da je u vezi s eksplozijom uhapšen određeni broj osumnjičenih.

Stranka Al-Islah jedan je od glavnih političkih saveznika međunarodno priznate jemenske vlade.

Od izbijanja sukoba u Jemenu 2015. godine, desetine lidera i članova stranke Al-Islah su ubijeni, posebno na jugu zemlje.

Jemen beleži relativno zatišje od aprila 2022. godine, kada je primirje zaustavilo sukobe između vladinih snaga i pokreta Huti, koji je izbio u septembru 2014. godine nakon što su Huti, povezani s Iranom, zauzeli Sanu.

Tramp: Rusija i Ukrajina su blizu cilja

0
Tanjug/AP
Donald Tramp

Predsednik SAD Donald Tramp računa na brze korake Kijeva u pravcu rešavanja sukoba u Ukrajini.

„Oni se nečemu približavaju, ali se nadam da će Ukrajinci delovati brzo. Nadam se da će Ukrajina delovati brzo, jer je Rusija spremna“, rekao je Tramp tokom razgovora sa novinarima u Beloj kući.

On je pritom izneo i svoju verziju, prema kojoj „svaki put kada oni (ukrajinska strana) odugovlače, Rusija se predomisli“.

On je dodao da postoje šanse da se borbena dejstva uskoro okončaju, ali da je moguće i „kasnije“.

„Oni (Rusija i Ukrajina) su blizu cilja (uregulisanja ukrajinskog sukoba)“, istakao je on.

Kremlj je saopštio da se pripremaju kontakti sa SAD kako bi se utvrdilo koliko se promenio američki plan za rešavanje ukrajinske jrize. Prema podacima Politika, pregovori između predstavnika SAD i Rusije očekuju se ovog vikenda, 20–21. decembra, u Majamiju.

Poslednji mladi Mesec u 2025. donosi preokret

0
pixabay.com

Poslednji mladi Mesec u 2025. godini dešava se 20. decembra, u znaku Strelca, i ne donosi nagle rezove ni dramatične obrte. Njegova energija je tiša, zrelija i iskreno umorna od svega što je ova godina razvlačila do krajnjih granica. Ovo je onaj trenutak kada imate utisak da se vreme na kratko zaustavlja, ne da biste nešto izgubili, već da biste jasno videli šta više ne želite da nosite sa sobom u novu godinu.

Umesto eksplozije, ova lunacija donosi smirivanje. Kao da se unutrašnja buka stišava, a jasnoća dolazi polako, ali sigurno. Godina je mnoge iscrpela, naterala na teške odluke i suočila sa granicama izdržljivosti. Sada fokus prelazi na rasterećenje, zatvaranje teških poglavlja i tihu pripremu za stabilniji i smisleniji period.

Svi znakovi osećaju da kraj godine nije samo stvar kalendara, već emotivni završetak jedne faze. Ipak, za pet znakova ovaj mladi Mesec posebno donosi olakšanje i početak lakše etape.

Bik

Bikovi su tokom 2025. često imali osećaj da se tlo pod nogama pomera baš tamo gde je inače najčvršće. Sigurnost, novac, odnosi koji su delovali trajno i rutina na koju ste se oslanjali prolazili su kroz tihe, ali uporne promene. Umor se skupljao bez drame, ali sa stalnom pozadinskom brigom koju niste lako gasili.

Mladi Mesec vam donosi povratak unutrašnje stabilnosti. Počinjete jasnije da razlikujete šta vam je zaista važno, a gde ste godinama ostajali samo zato što vam je poznato. Postaje vam dozvoljeno da kažete da više ne želite isto, bez krivice i opravdavanja. Manje vam je bitno šta drugi očekuju, a više kako vi spavate noću.

Na emotivnom planu napetost popušta. Ako ste u vezi, razgovori o granicama, obavezama i novcu teku mirnije. Ako ste slobodni, više ne pristajete na poluodnose. Ili postoji toplina, poštovanje i sigurnost, ili vas jednostavno ne zanima.

Lav

Lavovi su u 2025. često bili oslonac drugima. Davali ste energiju, vreme i podršku, dok su vaše potrebe često ostajale po strani. Spolja ste delovali snažno, ali iznutra su se javljali umor, sumnja i osećaj da vas niko zaista ne vidi.

Posle ovog mladog Meseca vraća se vaš prirodni ritam. Energija se podiže, lakše pronalazite smisao u svakodnevici i ponovo se javlja želja za planiranjem, kreativnošću i radošću. Samopouzdanje se ne nameće, već dolazi spontano, čim prestanete da se merite tuđim reakcijama.

U ljubavi atmosfera omekšava. Ako ste u vezi, razgovori postaju iskreniji i manje opterećeni povređenošću. Ako ste slobodni, privlačite ljude upravo zato što ste opušteniji i autentičniji.

Škorpija

Za Škorpije je 2025. bila godina dubokog emocionalnog rada. Stare rane, odnosi bez poverenja i situacije koje su zahtevale puštanje stalno su se vraćale. I kada je spolja sve delovalo mirno, unutra je postojala konstantna napetost.

Ovaj mladi Mesec menja samu osnovu vašeg doživljaja sebe. Ne kroz spektakl, već kroz tihe pomake. Stare priče gube snagu, a odnosi koji su nekada bili centar sveta više nemaju istu moć. Po prvi put posle dugo vremena osećate da imate izbor.

U odnosima se smanjuje potreba za kontrolom i analizom. Intenzitet više ne znači dramu, već dubinu bez iscrpljivanja. Privlače vas situacije u kojima možete da se opustite i znate na čemu ste.

Strelac

Za Strelčeve je ovaj mladi Mesec posebno značajan jer se dešava u vašem znaku i otvara lični ciklus koji se proteže duboko u 2026. godinu. Celu godinu ste imali mnoštvo ideja i planova, ali i osećaj raspršenosti.

Sada dolazi trenutak u kojem morate sebi iskreno odgovoriti šta zaista želite, a šta više nema smisla. Umesto deset poluotvorenih vrata, birate nekoliko pravih smerova. Manje trčanja, više fokusiranog ulaganja.

U ljubavi se otvara tema slobode i zajedničke vizije. U vezama dolazi do iskrenih razgovora o budućnosti, a slobodni Strelčevi sve manje pristaju na odnose bez rasta i smisla.

Jarac

Jarčevi su 2025. proveli u režimu izdržavanja. Odgovornosti su se gomilale, a prostor za odmor bio je minimalan. Navikli ste da nosite mnogo, ali ove godine je to često prelazilo u iscrpljenost.

Mladi Mesec donosi konkretno olakšanje. Situacije počinju da se rešavaju sa manje pritiska, a ljudi oko vas preuzimaju deo tereta. Ritmovi postaju podnošljiviji, bez stalnog gašenja požara.

U odnosima se vraća toplina kroz male, ali važne znakove podrške. Na poslu i u finansijama pojavljuje se jasniji plan. Nije sve savršeno, ali nestaje osećaj da stalno preživljavate, a to je već ogroman pomak

Cena zlata prvi put u istoriji premašila 4.400 dolara

0
pixabay.com

Februarski fjučersi na zlato na Njujorškoj robnoj berzi (COMEX) tokom trgovanja u četvrtak, 18. decembra, porasli su za 0,79% i dostigli cenu od 4.408,6 dolara po unci, pokazuju podaci sa berze u 17.00.

Prethodni istorijski maksimum zabeležen je 20. oktobra, kada je cena iznosila 4.398 dolara po unci.

Prema podacima sa tržišta, aktuelna cena zlata (GOLD) iznosi 4.295,5 dolara, uz dnevni pad od 0,58%, ali se i dalje kreće na izuzetno visokim istorijskim nivoima.

Analitičar kompanije „Cifra broker“ Dmitrij Višnjevski ranije je naveo više ključnih faktora koji podržavaju rast cene zlata:

– sniženje kamatne stope Federalnih rezervi SAD za 25 baznih poena, iako inflacija ostaje iznad ciljanog nivoa od 2%;

– slabljenje američkog dolara;

– prelivanje rasta cena sa tržišta srebra na zlato.

Podsetimo, 10. decembra Federalne rezerve SAD snizile su kamatnu stopu na najniži nivo od jeseni 2022. godine. Zlato tradicionalno ostvaruje dobre rezultate u uslovima niskih kamatnih stopa i povećane ekonomske neizvesnosti, što dodatno podstiče interesovanje investitora za ovaj plemeniti metal.

Učenici iz Smederevske Palanke promovišu bezbedno ponašanje na internetu

0
UNICEF Srbija

Učenici osnovne škole “Olga Milošević” iz Smederevske Palanke predstavili su digitalne sadržaje o bezbednosti na internetu koje su sami kreirali, kao i kviz znanja o digitalnim veštinama i digitalnoj pismenosti.

Škola „Olga Milošević” je uključena u projekat „Prevazilaženje digitalnog jaza i unapređenje
digitalne bezbednosti“, koji sprovode Ministarstvo prosvete i UNICEF uz podršku kompanije
Yettel. Program se sprovodi u 30 škola širom Srbije, a cilj je da deci, nastavnicima i roditeljima obezbede znanja i veštine potrebne za bezbedno i odgovorno korišćenje interneta.

Kroz aktivnosti u školskim klubovima i korišćenje resursa iz biblioteka digitalnih tehnologija, učenici kroz vršnjačko učenje, praktičan rad i vannastavne aktivnosti, razvijaju kritičko razmišljanje, komunikaciju i otpornost na digitalno nasilje.

Putem ovakvih aktivnosti, deca ne samo da uče o digitalnoj bezbednosti, već i aktivno učestvuju u prenošenju znanja svojim vršnjacima. Učenici objašnjavaju da im je važno da mlađi drugari shvate kako da se zaštite na internetu. Jedna učenica je rekla: „Lozinka je kao četkica za zube – koristiš je samo ti.“ Drugi učenik je dodao: „Napravili smo nekoliko videa da bismo pokazali mlađim učenicima kako se ponašati na internetu, odnosno internet bonton.“

Podrška obrazovnog sistema ključna je za to da se ovakve inicijative dugoročno razvijaju i
postanu deo svakodnevnog rada škola.

– Sistem obrazovanja kontinuirano ulaže napore u osnaživanje zaposlenih za realizaciju
preventivnih aktivnosti sa učenicima u okviru nastavnih i vannastavnih aktivnosti. Ključno je da u školama kreiramo okruženje u kojem kroz zajedničke aktivnosti, decu osnažujemo da se odgovorno i bezbedno ponašaju u digitalnom prostoru i da digitalne alate koriste u edukativne svrhe. Učestvovanje roditelja u planiranju i realizaciji preventivnih aktivnosti je važno, jer je saradnja roditelja i zaposlenih u školama neophodna u prevazilaženju svih izazova sa kojima se deca suočavaju – izjavila je Mihreta Fejzula, rukovoditeljka Grupe za preventivni rad i zaštitu od nasilja i diskriminacije.

U okviru projekta razvijene su i tri brošure pod zajedničkim nazivom „Digitalni kompas za
roditelje“, koje roditeljima i nastavnicima pružaju praktične savete i znanja za vođenje otvorenih, informisanih i podržavajućih razgovora sa decom o njihovim digitalnim iskustvima.

UNICEF u Srbiji sprovodi ovaj program u partnerstvu sa institucijama i privatnim sektorom, sa ciljem da se obezbede dugoročna i održiva rešenja za bezbedno digitalno okruženje za svu decu.

– Održiv napredak u digitalnoj bezbednosti dece moguć je samo kroz snažna partnerstva.
Zajedno sa Ministarstvom prosvete i kompanijom Yettel, UNICEF radi na tome da škole,
nastavnici, roditelji i deca imaju znanja, alate i podršku potrebne za bezbedno i odgovorno
korišćenje interneta – izjavila je Tanja Ranković, rukovoditeljka programa obrazovanja
UNICEF-a u Srbiji.

Aktivnosti u okviru programa nastaviće se i tokom narednog perioda u školama širom Srbije, kroz vršnjačke inicijative i saradnju sa nastavnicima i roditeljima.

 

Nemci ove godine ne idu na skijanje

0
pixabay.com
Skijanje

Nemački građani zbog rastućih troškova i ekonomske neizvesnosti učestalo odustaju od zimskog putovanja i rekreacije, pokazuje anketa instituta YouGov koju je naručila agencija dpa.

Naime, 15 odsto ispitanika je navelo da ograničava planove za zimski odmor, a isto toliko da će manje trošiti na rekreaciju. Svaki četvrti ispitanik je rekao da planira manje da izlazi u restorane.

Nešto više od polovine, 51 odsto, ipak ne namerava da menja navike u zimskoj sezoni.

Istraživanje je objavljeno uoči otvaranja zimske sezone u Alpima predstojećeg vikenda. YouGov je anketirao 2.100 punoletnih građana.

Među njima, 16 odsto je navelo da ima nekakav plan za zimski odmor, dva odsto je bilo neodlučno, a 81 odsto da ne planira ništa. Brojke ukazuju da Nemcima letnji odmor ostaje daleko važniji od zimskog.

Slabija poseta onih Nemaca koji putuju zimi može da se odrazi na poslovanje i u susednim zemljama.

Na primer, skoro polovina svih gostiju u Austriji prošle zime doputovala je iz Nemačke, a u Švajcarskoj taj udeo je bio 12 odsto.

Posle rasta turističke posete prošle sezone, planinski centri u sve tri zemlje predstojeće mesece očekuju uz optimizam.

Bura u tenisu zbog Alkarasa

0
EPA-EFE/ADAM VAUGHAN

Karlos Alkaras, prvi teniser sveta, raskinuo je saradnju sa Huanom Karlosom Fererom, a ova tema zaintrigirala je teniski svet jer su razlozi za ovaj razlaz neshvatljivi.

Završio je Karlos Alkaras sezonu na prvom mestu ATP liste, a da sve teče po planu u karijeri mladog Španca činilo se i kada je Huan Karlos Ferero, njegov trener, dobio priznanje za najboljeg trenera ove sezone.

Međutim, kao grom iz vedra neba odjeknula je Alkarasova objava o razlazu sa Fererom koji više neće biti njegov trener.

Konkretni razlozi nisu poznati posle Karlosovog obraćanja, a španski mediji odmah su počeli da istražuju šta je moglo da dovede do ovoga.

Kika Navara, prvi trener najboljeg tenisera sveta, smatra da ova odluka nije Alkarasova.

„ Ne verujem da je Karlos doneo ovu odluku. On uvek brani svoje trenere, tako je bilo i sa mnom. Posle svih fenomenalnih uspeha koje su imali ne verujem da bi Karlos želeo bilo šta da menja. Ova odluka je doneta iz nekih posebnih motiva a ja ne znam kojih. Znam da otac vuče sve poteze“, rekao je Navara.

Da bi otac zaista mogao da bude umešan govore i neke druge činjenice. Alkarasova porodica konkretno njegov otac otvorio je akademiju u Mursiji. Na tom mestu sada se kada god može za turnire sprema i Alkaras, a ranije je to radio na akademiji svog trenera.

Saveznici su otvaranjem akademije u Mursiji postali konkurenti.

„Punto de brejk“ pisao je o tome da je došlo i do neslaganja kod novog ugovora odnosno da se Alkarasov otac nije složio sa time da Fereru bude povišena zarada.

Isto tvrdi i Nacionalni radio Španije koji je takođe pisao o produžetku ugovora prilikom čega je došlo do razilaženja.

Sam Ferero veoma emotivno je doživeo rastanak koji je za sve ljubitelje tenisa bio pravo iznenađenje jer je ovaj dvojac ostvario istorijske uspehe zajedno.

Ulogu trenera sada će u timu broja jedan obavljati Samuel Lopes koji će ga pratiti i na Australijan openu.

Šta Srbiji preostaje posle novog šoka iz Brisela

0
Tanjug
Evropska unija

Poslednjih godina srpske „evrointegracije“ postale su mučan proces kojim dominiraju politička i geopolitička pitanja, dok Brisel pokušava da pregovore predstavi kao „tehničko pitanje“. Nakon usvajanja deklaracije sa samita EU i Zapadnog Balkana, Srbiji ne preostaje ništa drugo nego da, po ugledu na Gruziju, suspenduje pregovore o pristupanju.

Ovako novinar Milorad Vukašinović komentariše deklaraciju koja je usvojena na samitu EU-Zapadni Balkan, održanom u Briselu.

Sama deklaracija pouna je uobičajenih fraza o „posvećenosti“, „podršci reformama“, kao i o tome da Eu predstavlja jedino rešenje za mirnu koegzistenciju država regiona za koji je postalo uobičajeno da se naziva Zapadni Balkan – taj termin, kaže Vukašnović, preuzet je iz rečnika agresivne austrougarske politike prema Srbiji i ta politika se danas reciklira u Briselu.

Sve u svemu, Brisel od Srbije traži da se svi sporazumi sa Prištinom sprovedu u delo. U prevodu, da Beograd prizna nezavisnost svoje južne pokrajine. Takođe, traži se i da se naša zemlja u potpunosti prikloni spoljnoj i bezbednosnoj politici Unije, što znači da se, za početak, uvodeći antiruske sankcije, svrsta u antiruski front.

EU integracije mučan proces koji treba prekinuti

Prema Vukašinovićevim rečima, deklaracija govori ono što govori i dosadašnja politika Evropske unije – da pridruživanje Srbije uopšte nije tehničko pitanje, kako se nastoji da se predstavi u medijima, nego je prvorazredno političko pitanje. Uslov evropskih integracija Srbije je praktično, formalno i faktičko priznanje nezavisnosti takozvanog Kosova.

„Mislim da ta deklaracija samo potvrđuje ono što su mnogi ranije, u mnogim strateškim dokumentima javno govorili i upozoravali, to su bili uglavnom naši prijatelji, a to je da Srbija zapravo pod teretom Kosova i Metohije i ukupnom politikom koju Evropska unija vodi prema Srbiji još od početka ratova devedesetih godina, nikada neće postati punopravni član EU i uvek će postojati neki argument, manje ili više validan, koji će to onemogućavati“, objašnjava on.

Odluka da Srbiji nije mesto u EU usvojena je u evropskim krugovima odavno, još sedamdesetih godina prošlog veka i mi moramo da se suočimo sa tom činjenicom, dodaje naš sagovornik. To je, kako smatra, jedini način da Srbija izađe iz političkog i geopolitičkog ćorsokaka koji je postao više nego očigledan i ništa ne može da ga prikrije.

„Posle svega što se dešava poslednjih godina i meseci, to postoje jedan toliko mučan proces, da, mislim da je sad, u ovom trenutku, jedino rešenje da Srbija, ukoliko za to ima političke volje, razmotri eventualnu suspenziju pregovora s Evropskom unijom po uzoru na Gruziju“, izričit je Vukašinović.

„Crna internacionala“ protiv Srbije i Rusije

Za Srbiju je neprihvatljivo bilo kakvo svrstavanje u bilo kakav antiruski front, dodaje Vukašinović.

EU više nije najveći mirovni projekat posle Drugog svetskog rata, kako se to nekada govorilo, radi se ratnoj koaliciji protiv Rusije, u kojoj neki učestvuju voljno, neki zato što su primorani, a neki, poput mađarskog premijera Viktora Orbana ili slovačkog predsednika Roberta Fica odbacuju takav koncept jer smatraju da je to geopolitičko samoubistvo EU.

Sa druge strane, tokom ukrajinske krize, u evropskim krugovima oživeo je stari stereotip, prema kome se Srbi shvataju kao „mali Rusi“. Vukašinović citira istoričara Milorada Ekmečića, koji je govorio da je taj stereotip ključna percepcija zapadnih centara moći prema srpskom narodu.

„I mi možemo koliko god hoćemo da prihvatamo takozvane evropske vrednosti, ali nas će Evropa, Brisel i nama nenaklonjeni centri moći uvek tretirati kao „male Ruse“ na Balkanu. Očigledno je da unutar Evropske unije, koja je jedan vrlo složen mehanizam odlučivanja, postoji jedna „crna internacionala“ koja je izrazito antisrpski i antiruski usmerena. U tom smislu je bilo kakvo svrstavanje Srbije u antiruski front koji se stvara pod okriljem EU akt geopolitičkog samoubistva Srbije jer mi ne možemo da imamo većeg saveznika od Rusije“, kategoričan je Vukašinović.

Srbija u pravu kada nije otišla u Brisel

Srbija je bila potpuno u pravu kada nije prisustvovala samitu, a srpska prazna stolica je upozorenje Briselu. I tu je uskraćivanje otvaranja klastra 3 je najmanji problem. Radi se o tretiranju Srbije kao zemlji koja je trajno isključena iz evropskog razvoja. Prema Vukašinovićevom mišljenju, to što Srbija nije prisustvovala samitu u Briselu je simbolički čin, ali i i jasan stav i politički signal Beograda da se reforme koje se u Srbiji sprovode u Briselu ignorišu. U principu, to pokazuje da nad tehničkim kriterijumima dominiraju geopolitički i politički kriterijumi.

„Voleo bih da je ovo jedna vrsta radikalnijeg zaokreta u odnosu na Brisel. Za sve one koji su prijatelji Srbije, ova odluka ne bi trebalo da predstavlja iznenađenje, s obzirom da smo iz usta Viktora Orbana i Roberta Fica čuli na koji način EU tretira Srbiju u tom takozvanom pregovaračkom procesu. Samo treba citirati dvojicu suverenističkih lidera iz te iste Evrope i shvatiti da je ovo bio jedan iznuđen potez“, ističe Vukašinović.

Istorijsko poređenje odnosa koji EU gaji prema Srbiji, može se povući u odnosima Turske i Brisela, dodaje on i podseća da pregovori o ulasku Turske u EU traju skoro šest decenija. Izgovori su uvek bili tehničke prirode, dok su stvarni razlozi neulaska Turske u EU kulturne, civilizacijske i geopolitičke prirode.

Srbija se tretira na isti način – kao pravoslavna hrišćanska zemlja, koja je evdidentno deo Evrope, takođe se doživljava kao Turska, kao prostor koji ne pripada evropskom civilizacijskom i hrišćanskom krugu koji se identifikuje sa katoličko-protestantskim interesima. Čak i pravoslavne zemlje koje su unutar EU, a koje su postale članice iz raznih geopolitičkih razloga, imaju veoma lošu poziciju unutar EU – tretiraju se kao „podrum Evrope“, što bi bila i pozicija Srbije, zaključuje Vukašinović.

NAJNOVIJE