Racije imigracionih agenata na putevima u jednom broju država SAD, u kojima je u poslednjih nekoliko dana uhapšeno nekoliko desetina Srba, vozača kamiona, se nastavljaju.
Ovo je izazvalo veliku zabrinutost u srpskoj zajednici u Americi, naročito u oblasti američkog Srednjeg zapada.
“Porodice uhapšenih, ali i mnogi naši ljudi koji nemaju regulisan status u Americi, obraćaju se advokatima i traže stručnu pomoć u ovoj teškoj situaciji”, kaže vozač koji radi u jednoj kamiondžijskoj kompaniji u Čikagu i poznaje veliki broj ljudi srpske zajednice u Americi.
On ističe da su neke porodice u vrlo teškoj situaciji posle hapšenja njihovih očeva, muževa, braće.
“Ima tu majki koje su ostale sa malom decom i koje su ostale bez jedinog izvora prihoda, a posebno je dramatičan slučaj jedne žene koja se porodila pre nekoliko dana i mora da brine o bebi, drugoj deci, ali i o tome kako da svog supruga izbavi iz imigracionog pritvora. Ona je vozila 9 sati da bi videla supruga u pritvorskoj jedinici, ali ništa nije uspela da promeni i sada se uzda u pravnu pomoć”, navodi sagovornik.
Kako prenosi Serbiantimes, na udaru federalnih agenata su se uglavnom našli vozači malih, takozvanih Box kamiona. Ipak, zaustavljaju se i vozači velikih kamiona.
“Agenti oduzimaju CDL vozačke, za velike kamione, onima sa radnom dozvolom ako nemaju i-94 formu, tačnije ako nemaju potvrdu da su na legalan način ušli u zemlju”, kaže sagovornik iz druge transportne kompanije.
“Vozim veliki kamion, dry van, zaustavili su me i tražili su mi radnu dozvolu, zatim proverili moje znanje engleskog i posle nekoliko pitanja i kraćeg razgovora pustili me da nastavim put. Međutim, video sam nekoliko malih kamiona koji stoje na putu, bez vozača”, kaže jedan od vozač kamiona u Americi.
1.000 malih kamiona van saobraćaja
Prema informacijama iz nekoliko kompanija koje su u vlasništvu Srba, Makedonaca i Bosanaca u regionu Čikaga, trenutno je van saobraćaja preko 1.000 malih kamiona, što zbog privođenja, što zbog činjenica da njihovi vozači nemaju američke “papire” ili su procesu regulisanja statusa.
Kamiondžije sa prostora bivše Jugoslavije su hapšene na autoputevima u državama Indijana, Mičigen, Ilinois, Teksas, na vagama na kojima je proveravana njihova dokumentacija. Jedno hapšenje desilo se i na mostu koji vodi ka granici Kanade, na prelazu između država Mičigen i Viskonsin.
Svi su posle hapšenja sprovedeni direktno u imigracione pritvorske jedinice u državama Mičigen, Teksas, Nebraska i Indijana.
Hapšeni su uglavnom vozači malih, kamiona, koje u SAD možete da vozite sa običnim vozačkim dozvolama (B kategorije) a zakonski osnov za njihovo privođenje su bili različiti – neposedovanje radnih dozvola i viza, ilegalan ulazak u zemlju, a nekolicina je bila u procesu za dobijanje azila, u kome su agenti našli pravne nedostatke.
Savet advokata za imigraciju kamiondžijama u Americi
Porodice uhapšenih kamiondžija i onih koji nemaju američke “papire”, obraćaju se advokatima i traže stručnu pomoć.
Advokat za imigraciju Filip Čilčevaliev rekao je da je veliki broj ljudi sa prostora bivše Jugoslavje priveden i da stalno pristižu informacije o novim hapšenjima.
“Mojim klijentima koji voze kamione savetujem da čak i ako imaju validnu radnu dozvolu ne kreću na put, da se primire i pokušaju da nađu neki drugi posao dok se situacija malo ne smiri. Jer stižu protivrečne informacije da su uhapšeni i sprovedeni u pritvor ljudi u “pending” procesima i sa važećim radnim dozvolama, i bez krivičnih dosijea. Moje kolege koje rade pritvorske slučajeve ovo potvrđuju”, rekao je advokat i dodao:
“Jer ovo je sve novo i niko ne za koji je pravni razlog za hapšenje. Najgore je što niko ne zna i ne može da pretpostavi koliko će ove akcije federalnih agenata da potraju. Budite oprezni i kada hodate ulicom ili vozite automobil, jer mogu da vas zaustave zbog pokvarenog svetla, akcenta ili jednostavno zato što izgledate drugačije. U svakom slučaju, savetujem da uvek imate uz sebe broja advokata koji radi pritvorske slučajeve.”
Čičevaliev dodaje da onima koji mu se obraćaju za pomoć, kao i svojim kolegama advokatima, savetuje da što pre putem kaucije nastoje da svoje klijente oslobode iz pritvora.
“To je vrlo važno ukoliko se uhapšeni nalazi u procedurama za zelenu kartu ili azil. Trampova administracija je donela naređenje da sudovi pritvorske slučajeve treba da rešavaju u 60 dana, a nepritvorske u tok od 365 dana. Kad se odobri kaucija sud izdaje i nalog da te osobe ne mogu više biti hapšene pre suđenja. U suprotnom, oni će u imigracionim pritvorima provesti ko zna koliko vremena, jer je broj slučajeva ogroman a broj sudija smanjen, pa se regularne procedure odlažu unedogled. Problem je u tome što, prema informacijama koje imam, vlasti vrlo teško pristaju na kaucije, tako da je većina uhapšenih i dalje iza rešetaka”, navodi advokat.
Priznaje da je iznenađen najnovijim razvojem situacije jer prema onome što je saznao od svojih kolege među privedenima je najviše onih koji imaju zakonsko pravo da rade i borave u Americi.
“Oni koji su u Ameriku ušli i u njoj borave ilegalno su uvek spremni za najgore, ali u poslednjim racijama su stradali ljudi koji u najvećem broju imaju važeće radne dozvole i nalaze se u postupku za dobijanje zelene, karte, azila, itd. Zakon tim ljudima garantuje da mogu da rade i borave na teritoriji SAD dok god se njihovi slučajevi ne reše, jer zašto bi im se inače izdavale radne dozvole. Od 10 slučajeva hapšenja za koje su mi javili, čak 9 su ljudi za koje moje kolege kažu da imaju važeće radne dozvole i nemaju kriminalni dosije, što su ICE agenti navodili kao primarnu metu kada je pre nekoliko meseci Tramp pokrenuo akciju hapšenja i deportacija”, kaže Čičevaliev.
Za one koji iz nekog razloga moraju da se kreću, da voze, imigracioni advokat Filip Čičevaliev preporučuje da svoju dokumentaciju nose sa sobom ili da je klasifikuju pre polaska na put i ostave supruzi, advokatu ili nekom pouzdanom prijatelju, koji će po potrebi moći da je priloži odgovarajućim federalnim institucijama.
Racije imigracionih agenata na putevima u jednom broju država SAD, u kojima je u poslednjih nekoliko dana uhapšeno nekoliko desetina Srba, vozača kamiona, se nastavljaju.
Ovo je izazvalo veliku zabrinutost u srpskoj zajednici u Americi, naročito u oblasti američkog Srednjeg zapada.
“Porodice uhapšenih, ali i mnogi naši ljudi koji nemaju regulisan status u Americi, obraćaju se advokatima i traže stručnu pomoć u ovoj teškoj situaciji”, kaže vozač koji radi u jednoj kamiondžijskoj kompaniji u Čikagu i poznaje veliki broj ljudi srpske zajednice u Americi.
On ističe da su neke porodice u vrlo teškoj situaciji posle hapšenja njihovih očeva, muževa, braće.
“Ima tu majki koje su ostale sa malom decom i koje su ostale bez jedinog izvora prihoda, a posebno je dramatičan slučaj jedne žene koja se porodila pre nekoliko dana i mora da brine o bebi, drugoj deci, ali i o tome kako da svog supruga izbavi iz imigracionog pritvora. Ona je vozila 9 sati da bi videla supruga u pritvorskoj jedinici, ali ništa nije uspela da promeni i sada se uzda u pravnu pomoć”, navodi sagovornik.
Kako prenosi Serbiantimes, na udaru federalnih agenata su se uglavnom našli vozači malih, takozvanih Box kamiona. Ipak, zaustavljaju se i vozači velikih kamiona.
“Agenti oduzimaju CDL vozačke, za velike kamione, onima sa radnom dozvolom ako nemaju i-94 formu, tačnije ako nemaju potvrdu da su na legalan način ušli u zemlju”, kaže sagovornik iz druge transportne kompanije.
“Vozim veliki kamion, dry van, zaustavili su me i tražili su mi radnu dozvolu, zatim proverili moje znanje engleskog i posle nekoliko pitanja i kraćeg razgovora pustili me da nastavim put. Međutim, video sam nekoliko malih kamiona koji stoje na putu, bez vozača”, kaže jedan od vozač kamiona u Americi.
1.000 malih kamiona van saobraćaja
Prema informacijama iz nekoliko kompanija koje su u vlasništvu Srba, Makedonaca i Bosanaca u regionu Čikaga, trenutno je van saobraćaja preko 1.000 malih kamiona, što zbog privođenja, što zbog činjenica da njihovi vozači nemaju američke “papire” ili su procesu regulisanja statusa.
Kamiondžije sa prostora bivše Jugoslavije su hapšene na autoputevima u državama Indijana, Mičigen, Ilinois, Teksas, na vagama na kojima je proveravana njihova dokumentacija. Jedno hapšenje desilo se i na mostu koji vodi ka granici Kanade, na prelazu između država Mičigen i Viskonsin.
Svi su posle hapšenja sprovedeni direktno u imigracione pritvorske jedinice u državama Mičigen, Teksas, Nebraska i Indijana.
Hapšeni su uglavnom vozači malih, kamiona, koje u SAD možete da vozite sa običnim vozačkim dozvolama (B kategorije) a zakonski osnov za njihovo privođenje su bili različiti – neposedovanje radnih dozvola i viza, ilegalan ulazak u zemlju, a nekolicina je bila u procesu za dobijanje azila, u kome su agenti našli pravne nedostatke.
Savet advokata za imigraciju kamiondžijama u Americi
Porodice uhapšenih kamiondžija i onih koji nemaju američke “papire”, obraćaju se advokatima i traže stručnu pomoć.
Advokat za imigraciju Filip Čilčevaliev rekao je da je veliki broj ljudi sa prostora bivše Jugoslavje priveden i da stalno pristižu informacije o novim hapšenjima.
“Mojim klijentima koji voze kamione savetujem da čak i ako imaju validnu radnu dozvolu ne kreću na put, da se primire i pokušaju da nađu neki drugi posao dok se situacija malo ne smiri. Jer stižu protivrečne informacije da su uhapšeni i sprovedeni u pritvor ljudi u “pending” procesima i sa važećim radnim dozvolama, i bez krivičnih dosijea. Moje kolege koje rade pritvorske slučajeve ovo potvrđuju”, rekao je advokat i dodao:
“Jer ovo je sve novo i niko ne za koji je pravni razlog za hapšenje. Najgore je što niko ne zna i ne može da pretpostavi koliko će ove akcije federalnih agenata da potraju. Budite oprezni i kada hodate ulicom ili vozite automobil, jer mogu da vas zaustave zbog pokvarenog svetla, akcenta ili jednostavno zato što izgledate drugačije. U svakom slučaju, savetujem da uvek imate uz sebe broja advokata koji radi pritvorske slučajeve.”
Čičevaliev dodaje da onima koji mu se obraćaju za pomoć, kao i svojim kolegama advokatima, savetuje da što pre putem kaucije nastoje da svoje klijente oslobode iz pritvora.
“To je vrlo važno ukoliko se uhapšeni nalazi u procedurama za zelenu kartu ili azil. Trampova administracija je donela naređenje da sudovi pritvorske slučajeve treba da rešavaju u 60 dana, a nepritvorske u tok od 365 dana. Kad se odobri kaucija sud izdaje i nalog da te osobe ne mogu više biti hapšene pre suđenja. U suprotnom, oni će u imigracionim pritvorima provesti ko zna koliko vremena, jer je broj slučajeva ogroman a broj sudija smanjen, pa se regularne procedure odlažu unedogled. Problem je u tome što, prema informacijama koje imam, vlasti vrlo teško pristaju na kaucije, tako da je većina uhapšenih i dalje iza rešetaka”, navodi advokat.
Priznaje da je iznenađen najnovijim razvojem situacije jer prema onome što je saznao od svojih kolege među privedenima je najviše onih koji imaju zakonsko pravo da rade i borave u Americi.
“Oni koji su u Ameriku ušli i u njoj borave ilegalno su uvek spremni za najgore, ali u poslednjim racijama su stradali ljudi koji u najvećem broju imaju važeće radne dozvole i nalaze se u postupku za dobijanje zelene, karte, azila, itd. Zakon tim ljudima garantuje da mogu da rade i borave na teritoriji SAD dok god se njihovi slučajevi ne reše, jer zašto bi im se inače izdavale radne dozvole. Od 10 slučajeva hapšenja za koje su mi javili, čak 9 su ljudi za koje moje kolege kažu da imaju važeće radne dozvole i nemaju kriminalni dosije, što su ICE agenti navodili kao primarnu metu kada je pre nekoliko meseci Tramp pokrenuo akciju hapšenja i deportacija”, kaže Čičevaliev.
Za one koji iz nekog razloga moraju da se kreću, da voze, imigracioni advokat Filip Čičevaliev preporučuje da svoju dokumentaciju nose sa sobom ili da je klasifikuju pre polaska na put i ostave supruzi, advokatu ili nekom pouzdanom prijatelju, koji će po potrebi moći da je priloži odgovarajućim federalnim institucijama.