Pregovori o imenu Makedonije, vođena u Njujorku uz posredovanje Metjua Nimica, završeni su bez rezultata, ako se ne računa to što su u igri ostali svi(?!) dosadašnji predlozi koje je kao kompromisno rešenje ponudio Nimic.
– Godinama sam davao razne predloge i nijedan od njih nije dobio bezuslovnu podršku obe strane. Rekao sam im da treba stalno razmatrati stare ideje jer ćemo u njima možda ipak naći novu vitalnost, dok se ne nađe rešenje. Nismo postigli konkretne rezultate, ali smo imali veoma otvorenu i iskrenu razmenu pozicija sa obe strane – izjavio je Nimic posle susreta sa pregovaračima dve zemlje, Zoranom Jolevskim i Adamantiosom Vasilakisem.
Opet u maju Naredni susret Nimica sa makedonskim i grčiim pregovaračima zakazan je za maj, a analitičari u Skoplju ne veruju da će i tada doći do napretka u rešavanju spora oko imena Makedonije. |
Spor zbog imena izbio je posle proglašenja makedonske nezavisnosti 1991. godine. Atina je od tada prestala da koristi ime Makedonija optužujući Skoplje da gaji teritorijalne pretenzije prema provinciji istog (prastarog) imena na severu Grčke.
Od tada je do danas Metju Nimic predlagao više varijanti imena: Vardarska, Nezavisna, Severna, Gornja Republika Makedonija, ali nijedno nije bilo po volji ni Skoplja ni Atine.
Bivši makedonski premijer Ljubčo Georgievski veruje da je predog Nimica "Gornja Republika Makedonija" dobra osnova za rešavanje problema.
Akademik Katica Ćulavkova smatra da Makedonija nije smela da dopusti da se otvori pitanje njenog imena jer su bile predvidive teškoće u tom procesu.
– Političari uporno igraju na kartu imena kao uloga za opstanak. Grci su nam nudili etno kulturnu odrednicu (Slovenska Makedonija), ali nekome u državi nije odgovaralo da ona ima predznak slovenska. Za nas je bila najbolja varijanta država Makedonija, mada i rešenje sa odrednicom Severna nije gore od onoga što nam se danas dešava: sistematsko raseljavanje Makedonaca, destabilizacija statusa makedonskog naroda, jezika i kulture, pokušaj preimenovanja službenog makedonskog jezika i slično – kaže Katica Ćulavkova.