Beograd kriv i kad ćuti

0

Od Haga traže da preispita odluku: Evropski parlament
 

"Da je vlada u Beogradu bilo kakvim i najkraćim saopštenjem osudila Šešeljeve izjave koje jasno predstavljaju govor mržnje, koji srpski zakon inače zabranjuje – ne bi ni postojali uslovi za donošenje hitne rezolucije. Ovako niko od onih koji u Evropskom parlamentu obično brane Srbiju – nije imao nijednog argumenta", rekao je izveštaču "Vesti" izvor u Evropskom Parlamentu.

 

Šta piše u rezoluciji?

Evropski Parlament "Snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, podsticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije i njegove pokušaje sabotiranja evropskog puta Srbije; izražava žaljenje zbog njegovih provokativnih javnih postupaka i ratne retorike od privremenog puštanja na slobodu, čime su ponovo otvorene psihološke rane žrtava rata i zverstava s početka 90- ih godina". Naglašava se "da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle da dovedu u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj saradnji i pomirenju i da podriju napore ostvarene proteklih godina".

On je dodao da "na žalost" vlada u Beogradu nije osudila ne samo izjave Šešelja o Vukovaru koje su bile povod za rezoluciju već nije osudila ni njegovu izjavu o ubistvu premijera Zorana Đinđića.

Ova rezolucija nije obavezujuća i predstavlja pre svega jasnu političku poruku Beogradu da odlučujući o potezima na unutrašnjepolitičkoj sceni mora ubuduće da vodi računa o očekivanjima i vrednosnim merilima Evropske unije sa kojom je, na svoj zahtev, otpočela pregovore o prijemu.

Rezolucija je izglasana u ublaženom obliku u odnosu na verzije koje su kružile pre usaglašavanja konačne verzije. Predlog zelenih i liberala da se zahteva od Beograda da otvori vojne arhive, na primer, nije ušao u završni tekst.

 

Kada je reč o vlastima u Srbiji upotrebljene su najblaže diplomatske formule pa se tako srpske vlasti ni zbog čega ne osuđuju, niti oštro kritikuju, već se pozivaju da se jasno odrede prema Šešeljevim izjavama, podsećaju na obaveze koje imaju i konstatuje da nisu reagovale.

Kada je reč o haškom sudu ostao je poziv da se preispita odluka o puštanju Šešelja na privremenu slobodu, ali se ta odluka ne kritikuje niti se o njoj sudi. Uzimajući reč posle, poslaničke rasprave, a uoči glasanja, Kristos Stilijanides, predstavnik Evropske komisije, koja ima ulogu vlade Evropske unije, donekle se distancirao ističući da Komisija ne može da se izjašnjava o odlukama Haškog suda, tim pre što Šešelju još nije izrečena presuda pa bi to moglo da se tumači kao pritisak na sud.

 

Vučić: Uvreda za Srbiju!

Rezolucija Evropskog parlamenta je uvredljiva i uznemirujuća i iza nje se kriju ili licemerje ili želja da se naudi Srbiji, kaže premijer Aleksandar Vučić. On je reagujući na rezoluciju EP kojim se pozivaju vlasti u Srbiji da se "ograde od izjava Vojsilava Šešelja" naveo da nju ne razumeju ni poslanici EP.
"Nismo želeli da se skrivamo i bežimo od nečega što nismo razumeli, i ono što, čini nam se, ne razumeju ni oni što su za to glasali", rekao je Vučić.

"Mi moramo da poštujemo odluku suda", rekao je on u ime Evropske komisije.
Inicijativu za hitnu rezoluciju pokrenuo je hrvatski poslanik Andrej Plenković, koji u Hrvatskoj pripada partiji HDZ, a u Evropskom parlamentu ima uticajnu funkciju potpredsednika Spoljnopolitičkog odbora.

U toku debate koja je juče prethodila glasanju Plenković je istakao da rezolucija čiji autor osuđuje ratobornu retoriku Šešelja, žali zbog odluke haškog suda i upitao : "Zašto Beograd ćuti?".

 

Grk branio Šešelja

Jedini koji je branio Šešelja juče u Evropskom parlamentu tvrdeći da je nevin "jer sedi 12 godina u zatvoru zbog onoga što je rekao, a ne zbog onoga što je uradio" jeste grčki poslanik Georgios Epitideios, pripadnik neofašističke organizacije Zlatna zora.

Jasna osuda govora mržnje koja se zahteva od Beograda u tekstu rezolucije, bila je deo gotovo svih poslaničkih intervencija u jučerašnjoj debati. Hrvatski poslanik Ivan Jakovičić, iz redova liberalne grupe u EP, istakao je uz to da su građani u Srbiji "uglavnom ignorisali Šešelja". On je ocenio da poseta Rame Beogradu i poseta (premijera Vučića) Sarajevu pokazuju da Beograd ima dobru volju i da čini napore.

Izvestilac za Srbiju, nemački poslanik Mark Makalister rekao je da "mora da naglasi" da je Srbija napredovala.

"Moramo da doprinesemo naporima Srbije da se integriše u EU", rekao je on.
Predsednik pododbora za Balkan Eduard Kukan rekao je da okleva da glasa za rezoluciju jer, kako je rekao ona može da doprinose da "Šešelj dobije tribinu za reklamu" i da doprinese napetosti.

Ova rezolucija biće, kako to pravila o rezolucijama nalažu, prosleđena je Evropskom savetu, Evropskoj komisiji, vladama i parlamentima država članica, potpredsedniku Komisije EU, visokoj predstavnici Unije za spoljne poslove, predsedniku, Vladi i Narodnoj skupštini Srbije, Savetu bezbednosti UN i i predsedniku Haškog suda.
 

Obaveze srpske vlade

U rezoluciji se podsećaju srpske vlasti na obaveze u okviru saradnje s haškim sudom i obaveze Srbije kao zemlje kandidata za članstvo u EU.
"Sa zabrinutošću se primećuje izostanak odgovarajuće političke reakcije i pravnog odgovora srpskih vlasti na Šešeljevo ponašanje" piše u rezoluciji i traži od srpskih vlasti da istraže je li Šešelj prekršio srpske zakone kojima se zabranjuju govor mržnje, diskriminacija i podsticanje na nasilje.

 

Tanja Fajon: Dolivanje ulja na vatru!

Tanja Fajon: Dolivanje ulja na vatru!

Tanja Fajon, izvestilac za Srbiju u okviru političke grupe socijalista i demokrata u EP, izjavila je da joj je žao nije bilo političke volje da se spreči usvajanje rezolucije o Šešelju.

"Oštro osuđujem sve one koji pomoću ratne retorike žele da ostvare političke ciljeve, uključujući i optuženog Vojislava Šešelja, međutim, duboko sam uverena da obzirom na trenutnu situaciju rezolucija predstavlja dolivanje ulja na vatru što u ovom trenutku ne bi smelo da bude ni u čijem interesu. Ovom rezolucijom, koju neću potpisati, naime odgovaramo na Šešeljeve provokacije i nudimo mu medijsku pažnju, upravo suprotno od onoga kako bismo morali da reagujemo", rekla je Fajonova.

 

Buka bez potrebe: Teodor Meron

TEODOR MERON, PREDSEDNIK HAŠKOG SUDA
Pridaje mu se prevelika pažnja

Predsednik Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju Teodor Meron ocenio je da se istupima Vojislava Šešelja nepotrebno pridaje prevelika pažnja ističući da ne može da se meša u Šešeljeve javne istupe i da je Srbija, gde se nalazi, suverena zemlja i da to treba da reguliše.

"Mislim da mediji previše govore o Šešelju dajući mu publicitet koji ne zaslužuje", rekao je Meron u Sarajevu.

Povodom rasprave o Šešelju u EP u Strazburu, a zatim i u SB UN, Meron kaže da može da se raspravlja.

"Nema šta da se krije i veoma je dobro biti transparentan u svim stvarima. Ne smeta mi postavljanje bilo kakvih pitanja", rekao je Meron.

On je naveo da u celom slučaju postoje "brojni nesporazumi". Raspravno veće Haškog suda odluku o privremenom puštanju Šešelja na slobodu donelo isključivo na osnovu humanitarnih razloga, odnosno zbog njegove teške bolesti, a tužilac Tribunala se nije žalio pa odluka o privremenom oslobađanju nikada nije ni dospela do prizivnog veća Tribunala. On je dodao i da kao predsednik suda ne može da se meša u odluke raspravnog veća niti u njegovu komunikaciju s Tužilaštvom.

 

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here