Tanjug
Aleksandar Vučić

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je izjavio da su neki pokušali pre odluke Parlamentarne Skupštine Saveta Evrope o članstvu tzv. Kosova da sve završe, ali je to sprečeno zahvaljujući intervenciji dve zemlje. Istakao je da ta borba država traje i biće nastavljena.

– Pozicija nam je u nekim stvarima bolja, u nekim teža. Treba nam jedinstvo i da budemo što stabilniji i čvršći. Pred nama su ne laki dani i po pitanju odluka o članstvu Prištine u SE, UN, pritisaka iz regiona, Evrope i sveta, ali zemlja mora da se razvija i ide napred – kazao je Vučić.

Komplikovani maj

Mandatar za sastav nove vlade Srbije Miloš Vučević izjavio je da će država uraditi sve da zaštiti nacionalne interese i da će vladini timovi koordinirati dalje aktivnosti kako bi se sprečio prijem Prištine u SE, kao i donošenje rezolucije o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama.

– Verujem da ćemo uraditi sve što je do nas, da zaštitimo naše nacionalne državne interese. To je obaveza svih nas, bez obzira na to da li je vlada u tehničkom mandatu i da li će u narednih dve, tri nedelje biti izabrana nova vlada – rekao je Vučević.

Ovaj mesec, ali i maj, prema njegovim rečima, mogu dodatno da zakomplikuju i uslože geopolitički položaj Srbije.

– Nadam se ipak da ćemo kao narod biti sabrani oko zajedničke ideje da sačuvamo Srbiju kao slobodnu, nezavisnu i kao demokratsku državu – istakao je Vučević.

Prema njegovim rečima, ozbiljni i politički zreli narodi se saberu i okupe oko države, zastave, grba i himne kad je najteže.

– Na nama je da čuvamo državu i da uradimo sve što možemo da uspemo u tome – poručio je Vučević u izjavi novinarima.

Vučević je rekao da Vučića brzo posle Pariza čeka put za Njujork.

– Idemo da se borimo. Ljudi moraju da razumeju da su to ozbiljne stvari za nas i veoma komplikovane – rekao je Vučević.

Radna grupa

Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić rekla je da će se učiniti sve što može u borbi protiv prijema tzv. Kosova u SE, kao i da se Srbija neće samo predati, niti će ćutke posmatrati sve što se dešava tim povodom.

Brnabićeva je istakla da su Ivica Dačić i Petar Petković kopredsedavajući radne grupe koja će se baviti problemom prijema tzv. Kosova u SE, a da članove tima čine ljudi iz ministarstva spoljnih poslova, kancelarije za KiM, kabineta predsednika, Narodne skupštine, kao i šefica delegacije pri Parlamentarnoj skupštini SE Biljana Pantić Pilja.

– To će biti teška borba – poručila je Brnabićeva.

Tzv. premijer Aljbin Kurti, kaže, sprovodi sistematsku politiku kreiranja nemogućih uslova za život Srba na KiM čiji je cilj etničko čišćenje.

– Nažalost, po svemu sudeći, postoje određene svetske sile koje žele da nagrade Kurtija i njegovu vlast za sve to. Posebno je u tužno i čudno kada znate da se sve to dešava praktično u vreme kad mi obeležavamo 11 godina od potpisivanja Briselskog sporazuma, čiji je garant EU – ocenila je predsednica Skupštine Srbije.

I dalje bez ZSO

Ana Brnabić je istakla da je Briselskim sporazumom jedina obaveza Prištine bila formiranje Zajednice srpskih opština, što nije ispunjeno.

– Za Kurtija ne postoji Briselski sporazum, to su one stvari koje treba da isteramo na čistac i da vidimo u stvari kako se to desilo, da od tri osnovna uslova koje imaju za bilo kakav razgovor o SE, praktično svedete to na jedan, a taj jedan je besmislen. To je nagrada zato što je neko poštovao, nakon osam godina, odluku nečega što oni zovu Ustavni sud – kazala je Brnabićeva.

Susret sa Makronom

Vučić je izjavio da će tokom posete Parizu razgovarati o 14 tema, od kojih su tri u vezi sa veštačkom inteligencijom i da će biti završeni ugovori za nabavku 12 novih borbenih aviona rafal. Istakao je da će sa francuskim predsednikom Emanuelom Makronom razgovarati o odnosima sa Prištinom i SE, ali i o Srebrenici.

– Njemu su prilično vezane ruke, koliko i meni, ali verujem da će Francuska iskazati prijateljsku nameru da koliko je moguće pomogne Srbiji. Isto ću ukazati na to u vezi sa Srebrenicom – kazao je Vučić i zahvalio svakome ko je spreman da pomogne srpskom timu na svaki način i pozove bar jednu državu.

Smrtna kazna

Predsednik se založio da se ponovo uvede smrtna kazna, i dodao da će uputiti takav predlog vladi, kada bude formirana. Reagujući na ubistvo male Danke, najavio je mogućnost izmena i dopuna Krivičnog zakona da bi se uvela smrtna kazna za ubice poput onih koji su ubili dete, kao i u školi Ribnikar, u Duboni i Malom Orašju. Kaže da 40 godina zatvora nije adekvatna kazna za zločin u Boru, jer je devojčica bila živa kada su je udarila kola, a potom su je ubili.