pixabay.com

Zima u Rusiji ove godine možda i nije „prava ruska zima“, ali jedna stvar se ne menja: dani su bez sunca, rano pada mrak. Pored toga, u skoro svim gradovima nebo je uglavnom oblačno. Kako bi sačuvali zdravlje i bili dobro raspoloženi Rusi prate savete stručnjaka.

Sunčeva svetlost je mač sa dve oštrice. Sa jedne strane bez svetlosti, odnosno bez ultraljubičastog zračenja, vitamin D se ne formira u koži. Svetlost je korisna kod nekih kožnih bolesti, a između 1,5 i 9 odsto ljudi pati od sezonskog afektivnog poremećaja — grubo rečeno od zimske potištenosti. Istovremeno pod uticajem sunčevih zraka koža brže stari, ćelije mogu postati kancerogene, suviše jaka svetlost može oštetiti oči, a ultraljubičasto zračenje slabi imunitet i povećava rizik od katarakte. Sve u svemu, kratki oblačni dani imaju svoje vrline i mane.

Kako nadoknaditi vitamin D u danu bez sunca

Prema definiciji vitamini su supstance koje telo ne proizvodi samo, već ih dobija iz hrane. Vitamin D je poseban: on se formira u koži, ali nekada to nije dovoljno i zato nedostatak treba nadoknađivati hranom (na primer ribom) ili dodacima ishrani. Zbog nedostatka vitamina D, kalcijum i fosfor se slabo apsorbuju, što se odražava pre svega na kosti, a zatim na mišiće, nervni sistem i funkcionisanje ćelija.

Da bi se dostigao neophodan minimum, ne treba čitav dan provoditi na suncu. Sve zavisi od toga koliko kože je izloženo suncu, njene boje i UV indeksa koji ukazuje na nivo ultraljubičastog zračenja (može se čuti u vremenskoj prognozi; najmanji UV indeks je 0). Ako je UV indeks 1, dovoljno je zasući rukave, otvoriti lice i provesti oko sata vremena pod suncem; ako je indeks 2, dvadesetak minuta je optimalno; ako je indeks veći, tada se preporučuje svega nekoliko minuta pod sunčevim zracima.

Naravno zimi ne treba otkrivati čak ni ruke, ali čak i kroz prozor kancelarije nekoliko sunčevih zraka dopire do kože, a poput oblaka staklo ih ne blokira u potpunosti. Voda, sneg i pesak, sa druge strane, odbijaju svetlost. Stoga se vitamin D skuplja u masnom tkivu i ne troši se odmah. Međutim, još nije jasno da li je uloga tih rezervi velika.

U Rusiji većini ljudi nedostaje vitamin D. Da bi se to utvrdilo, potrebno je uraditi analizu krvi. Iz Ministarstva zdravlja Rusije savetuju upotrebu vitamina D, kao dodatak ishrani, pogotovo deci do četiri godine i odraslima koji retko izlaze napolju. Ostali takođe mogu uključiti taj vitamin u plan svoje ishrane, ali to nije neophodno.

Vitamin D takođe može smanjiti rizik od komplikacija tokom trudnoće i smrtnost kod starijih ljudi, ali potrebno je detaljnije istraživanje tih problema. Sa druge strane, oni koji uzimaju suplemente (vitamin D u tabletama) često imaju povišeni nivo kalcijuma u krvi i ponekad se zbog toga pojavljuje kamen u bubregu. Stoga se može zaključiti da višak vitamina D može da nanese štetu, pa je pre odlaska u apoteku najbolje posetiti lekara.

Sezonski poremećaj

Sezonski afektivni poremećaj je kada se potištenost, bez konkretnih razloga, ponavlja svake zime, a leti nestaje (biva i obrnuto, ali mnogo ređe). Simptomi su slični kao kod depresije: potištenost, nesanica, gubitak snage, gubitak interesovanja i tako dalje. Taj poremećaj leče antidepresivima i psihoterapijom, ali i uz upotrebu fototerapije šalju jarku veštačku svetlost, odnosno ljudi kupuju posebnu kutiju, uključe je kada se probude i sede pod sunčevim zracima.

Fototerapija se zasniva na pretpostavci da se zimska depresija javlja zbog kratkog trajanja dana. Krivac je melatonin, hormon sna, koji se više proizvodi u mraku. Međutim, to je bila prva pretpostavka, ali su istraživanja pokazala kontradiktorne rezultate.

Hipotezu o melatoninu nisu skroz odbacili, ali pojavile su se nove pretpostavke. Moguće je da je razlog sezonskog afektivnog poremećaja hemijska neravnoteža u mozgu: zimi se menja nivo serotinina, noradrenalina i drugih supstanci. Ipak, poremećaj se ne javlja kod svih i zato naučnici pokušavaju da pronađu individualne karakteristike zbog kojih su ljudi skloni ovome. Verovatno je delimično ova predispozicija posledica gena.

Dok su neki tražili uzorke poremećaja, drugi su proveravali radi li fototerapija. U tom pogledu, podaci su takođe kontradiktorni. Sa jedne strane, fototerapija je naznačena u mnogim preporukama za lečenje. Sa druge strane, nevladina organizacija „Kokrejn“ navodi da je nemoguće oceniti efektivnost fototerapije.

Sunčeva svetlost i te kako utiče na organizam, a nedostatak sunca može poljuljati zdravlje. Bilo koji simptom treba proveriti i obratiti se lekarima. Oni preporučuju da se ništa ne uzima na svoju ruku i da dobro raspoloženje treba sačuvati, bez obzira na vremenske uslove.

OSTAVITE KOMENTAR

Please enter your comment!
Please enter your name here